Vladimir Pajić

Datum rodjenja: 10. 1. 1989.
Stranka: Pokret slobodnih građana | Svi akteri
Funkcija u stranci:
Mesto:
Datum rodjenja: 10. 1. 1989.
Stranka: Pokret slobodnih građana | Svi akteri
Funkcija u stranci:
Mesto:

Rođen 1989. u Kraljevu.

„Odrastao sam 1993. na džaku za brašno ispred prodavnice ‘Zelengora’,​ koji nam je neka besna žena štiklom pocepala. Brašno smo pokupili. Živce moji roditelji jedva. Završio sam školu ‘Dimitrije Tucović’ u Kraljevu. Bacio drugu pernicu i slomio mu zub. Bombardovanje proveo u skloništu Invest Banke i Jugopetrola.“ (pokreni.rs, 15. 6. 2020. godine)

Pohađao Umetničku školu u Kraljevu. 

„Da crtam sam naučio u prostorijama ‘Otpora’. Dosadne kutije kao modeli i bezgranično zabavne borbe heftalicama Vladana Slavkovića i Vlada Marovića. Možda je to bio i samo jedan trenutak, ali se urezao kao nešto što se ponavljalo. Obišao Švajcarsku, video kako može. Trenirao kajak. Bavio se brodomodelarstvom. Ganc novu Umetničku školu u Kraljevu sam upisao sa tolikom nadom da nisam uradio ni jedan zadatak iz srpskog i matematike kao pripremu za moje pobrojane ‘alternative’. Kao pravi klošar bih žrtvovao jednu godinu da je upišem. Tu su školu otvorili roditelji, slikari i moj ćale jer su hteli da im deca ostanu u Kraljevu. Divna priča. Mnogo su se cimali. Nisam uživao protekcije. Imao sam keca iz matematike kod razrednog. Funkcije nikada nisam savladao. Na savet racionalnog dela mog oca, odabrao sam da se bavim konzervacijom, jer sam, tobože, mogao da slikam i sa tim ako bih hteo. Nastavio sam da slikam, ali sa dragocenim odnosom prema srednjem veku. Izložio sam se na znanje svojih profesora. Ćale mi kupio za 50 dinara na buvljaku ‘Vizantološke izvore o narodima Jugoslavije – I tom’ iz 1956. Počeo da radim povremeno u Zavodu za zaštitu spomenika kulture u Kraljevu sa Duletom Jovanovićem. Hteo, ne hteo, učio mnogo i puno.“ (pokreni.rs, 15. 6. 2020. godine)

Nakon srednje škole upisao je Fakultet primenjenih umetnosti.

„Rekli su mi da mi je potrebna alternativa jer se teško upisuje. Nisam je imao. Bio sam prvi na listi i preponosan sam na to. FPU je za mene baza. Jubularni usek i trohanter, pomešan sa krečom i ugljenom. Privilegije pušenja na fakultetu. Mnogo divnih ljudi i ozbiljne studije zaštite kulturnih dobara sa nula sredstava. Beograd.“ (pokreni.rs, 15. 6. 2020. godine)

Kako navodi u zvaničnoj biografiji, diplomirao je 2012. na Fakultetu primenjenih umetnosti, Univerziteta umetnosti u Beogradu, a master studije završio je 2013. na istom fakultetu, na odseku konzervacije i restauracije zidnih slika i mozaika. 

Napominje da je stručni ispit iz oblasti zaštite pokretnog kulturnog nasleđa položio 2016. godine u Narodnom muzeju u Beogradu, a 2015. godine stručni ispit iz oblasti zaštite nepokretnog kulturnog nasleđa u Republičkom zavodu za zaštitu spomenika kulture.

„Svoje radno iskustvo u oblasti zaštite kulturnog nasleđa stiče kao saradnik Republičkog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Beogradu i kroz saradnju i koordinaciju na projektima zidne slike u Centralnom institutu za konzervaciju. Bio je rukovodilac projekata konzervacije crkve Svetog Save u manastiru Žiča, konzervacije murala na aerodromu ‘Nikola Tesla’ u Beogradu i konzervacije fragmenata zidnog slikarstva iz Medijane, Braničeva i Beograda“, ističe. 

Navodi da je kreator i koordinator višegodišnjeg programa „Stanje fragmentovanog zidnog slikarstva u muzejima u Srbiji“, koji obuhvata saradnju sa više od 40 muzejskih institucija u Srbiji.

„Uspešno je sarađivao sa institucijama u regionu na međunarodnim konzervatorskim projektima u Makedoniji, Crnoj Gori i Bosni i Hercegovini. Dobitnik je nagrade ‘Zvonimir Wiroubal’ Sveučilišta u Splitu, a svoj stručni angažman sprovodi i kao član ICOM-a, međunarodne organizacije muzeja. Autor je nekoliko publikacija iz oblasti zaštite kulturnog nasleđa. Pored radnog iskustva u oblasti zaštite kulturnog nasleđa, sopstveni posao pokreće kroz samostalni rad i kao osnivač studija za animaciju i videografiju PROCESSION STUDIO, koji sarađuje sa klijentima širom Evrope i sveta. Najznačajniji projekti PROCESSION STUDIA su serije dokumentarnih filmova o svetima u saradnji sa ‘Bukara Medija’, produkcijskom kućom iz Nemačke, kao i veliki broj muzičkih spotova i korporativnih crtanih filmova“, napominje u biografiji. 

Naglašava da je osnivač i predsednik Upravnog odbora „Centra kulturnih dobara“, nevladine organizacije posvećene unapređenju kulture i kulturnih dobara, koja svoje projekte sprovodi u saradnji sa partnerima iz Evrope.

„Član je i saradnik mnogih nevladinih organizacija u periodu od 2004. do 2012. godine. Za najznačajniji angažman u nevladinom sektoru izdvaja zvanje trenera medijacije konflikata i borbe protiv trgovine ljudima (Anti Trafiking Centar i ASTRA). Inicijator je brojnih aktivnosti vezanih za zaštitu nepokretnog i pokretnog kulturnog nasleđa, očuvanja Kalemegdanske tvrđave, Starog savskog mosta i drugih objekata od kulturnog značaja za grad Beograd. Autor je ‘Karte uništenog ili ugroženog kulturnog nasleđa za period od 2012. do 2020. godine'“, piše u biografiji. 

Član je Pokreta slobodnih građana (PSG), u kome je „aktivni predsednik beogradskog odbora i član Predsedništva„.

„Nakon nekoliko godina u nevladinom sektoru i radu u republičkim institutima posvećenim zaštiti, svoj politički angažman formuliše u okviru Pokreta slobodnih građana. Imao je priliku da bude pridruženi član Izvršnog odbora PSG tokom 2020. godine kao i član Centralnog izbornog štaba na parlamentarnim izborima 2020. Bio je kandidat za poslanika u Narodnoj skupštini Republike Srbije na izborima 2020. i 2022. godine. Za predsednika beogradskog odbora Pokreta slobodnih građana izabran je većinom glasova na Skupštini održanoj 27. septembra 2020. godine“, ističe. 

Na izborima održanim 2022, 2023. i 2024. biran je za odbornika u Skupštini grada Beograda.  

Predsednik je Saveta za kulturu Skupštine grada Beograda i član gradske Komisije za spomenike i nazive ulica i trgova.

„U Skupštini se zalaže za uključivanje građana, otvorenost i kulturu. Voli veslanje i kajak.“ (Instagram, 20. 6. 2022. godine)

Foto: Fonet, Milica Vučković

Poslednji put ažurirano: 29. 9. 2025.