Ne, nije otkriven dokument USAID-a o planu za izazivanje globalne gladi

Na mrežama su se proširile neosnovane teze da je otkriven dokument Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji sadrži „plan za izazivanje globalne gladi, depopulaciju i centralizovanu kontrolu stanovništva“.
Foto: Canva
Foto: Canva

  • Reč je o još jednoj manipulaciji. Dokument koji se pominje u objavama na Fejsbuku je memorandum kojim je Niksonova administracija 1974. godine naložila sprovođenje studije o uticaju rasta svetske populacije na bezbednosne i međunarodne interese Sjedinjenih Država.
  • Dokument je javan i u njemu, suprotno navodima sa mreža, nije “plan o izazivanju globalne gladi”, već se govori o potrebi za definisanjem izazova globalnog rasta populacije, u cilju razvijanja strategije za smanjenje globalnog siromaštva i poboljšanje životnog standarda.
  • U objavama na mrežama se manipuliše činjenicama – ocenili smo ih kao netačne.

 


„Procureli dokument USAID-a razotkriva plan za izazivanje globalne gladi pre 2030. godine, s ciljem depopulacije sveta i centralizacije kontrole nad ljudskim stanovništvom. Prema izveštaju iz 1974. godine, poznatom kao ‘Kisindžerov izveštaj’, smanjenje broja ljudi trebalo bi da bude prioritet za globaliste ukoliko žele da ostvare svoju viziju ‘Novog svetskog poretka“, navodi se u člancima objavljenim na portalima Nulta tačka i Epoha, koji se dele na Fejsbuku.

U spornom tekstu je linkovan memorandum kojim je Niksonova administracija 1974. godine naložila sprovođenje studije nacionalne bezbednosti o uticaju rasta svetske populacije na bezbednosne i međunarodne interese Sjedinjenih Država.

Međutim, dokument je javno dostupan na sajtu Nixon Library, i u njemu, suprotno tezama koje je objavila Nulta tačka, nije iznesen „plan o izazivanju globalne gladi“.

U memorandumu se govori o potrebi za definisanjem izazova globalnog rasta populacije, u cilju razvijanja strategije za smanjenje globalnog siromaštva i poboljšanje životnog standarda.

U dokumentu se navodi da bi „studija trebalo da uzme u obzir zabrinutost predsednika da je populaciona politika ljudska briga blisko povezana sa dostojanstvom pojedinca i da je cilj Sjedinjenih Država da blisko sarađuju sa drugima, umesto da nastoje da nametnu svoje mišljenje drugima“.

Memorandum je potpisao tadašnji pomoćnik predsednika za poslove nacionalne bezbednosti Henri Kisindžer.

Budući da zvaničan sajt USAID-a nije u funkciji, nije moguće proveriti da li je agencija takođe objavila pomenuti memorandum.

Rezultati studije o uticaju rasta svetske populacije na bezbednosne i međunarodne interese SAD-a objavljeni su 16. oktobra 1975. godine.

Među preporukama koje se pominju u rezultatima istraživanja navode se:

  • Angažovanje samih zemalja u razvoju i njihovih političkih lidera u naporima za ublažavanje rasta stanovništva.
  • Pružanje informacija i usluga planiranja porodice svima i povećano finansiranje programa kontrole stanovništva Američke agencije za pomoć u razvoju (AID).
  • Povećano finansiranje i podrška svetskim naporima za istraživanje ljudske reprodukcije.
  • Saradnja SAD-a sa drugim zemljama donatorima i agencijama UN-a u zajedničkom nastojanju da se razviju sistemi za pružanje osnovnih zdravstvenih usluga siromašnijim zemljama, uključujući planiranje porodice. Veliki svetski napor u obrazovanju o rastu stanovništva i planiranju porodice.
    Povećano obezbeđivanje pomoći u hrani, stvaranje zaliha za nestašice i poljoprivredna pomoć.

U zaključku studije je istaknuto da „napori SAD-a moraju biti preduzeti na način koji će minimizirati kritike da su usmereni protiv interesa zemalja u razvoju“, te da „problem, pre svega, moraju prepoznati same zemlje u razvoju“, stoga, kao što je naznačeno u direktivi NSSM 200, „cilj Sjedinjenih Država je da blisko sarađuju sa drugima, a ne da im nameću svoje stavove“.

***

Administracija Ričarda Niksona je izdala 206 Memoranduma o studiji nacionalne bezbednosti između 1969. i 1974. godine, navodi se na sajtu Nixon Library. Ovi dokumenti su formalne direktive koje je izdao predsednik ili pomoćnik predsednika za poslove nacionalne bezbednosti (Henri A. Kisindžer) kojima se naručuju studije o određenim pitanjima koja se odnose na nacionalnu bezbednost i spoljnu politiku SAD-a.

Naslovna fotografija: Canva