Blato teže od ruševina

Kraljevo su za nepune četiri godine pogodile dve elementarne nepogode, zemljotres novembra 2010. godine i ovogodišnje majske poplave. Materijalna šteta od zemljotresa procenjena je na 2,5 milijardi dinara i to samo na individualnim stambenim objektima. Teže ili lakše je oštećeno oko 16 hiljada kuća, osam i po hiljada stanova, 33 škole i nekoliko stotina privrednih objekata. Posledice zemljotresa osetilo je oko 80.000 Kraljevčana. Dve osobe su izgubile život, a oko 200 osoba je zadobilo lakše telesne povrede. U periodu od godinu dana posle zemljotresa, uz pomoć Vlade Srbije, koja je obezbedila 2,3 milijarde dinara za sanaciju posledica zemljotresa, sagrađene su 462 montažne kuće, obnovljeno oko 13 hiljada domaćinstava, kao i osam i po hiljada stanova. Zbog nerešenih imovinsko-pravnih odnosa, do danas nije obnovljeno još nekoliko individualnih stambenih objekata. Dakle, za godinu dana Kraljevo je obnovljeno od teških posledica zemljotresa.

Nabujala Morava i bujične rečice su u majskim poplavama na delu teritorije Kraljeva, lakše ili teže oštetile 447 stambenih objekata, što je 50 puta manje od broja oštećenih kuća i stanova zemljotresom. Procenjena šteta na stambenim i privrednim objektima, putnoj infrastrukturi i poljoprivrednom zemljištu iznosi 333 miliona dinara. Na namenski dinarski račun za sanaciju šteta od poplava uplaćeno je pet miliona i 321 hiljada dinara, a na devizni račun 41.355,72 evra, od čega je samo bratski grad Maribor donirao 39.908 evra.

Za razliku od obnove Kraljeva od posledica zemljotresa, sanacija šteta od ovogodišnjih majskih poplava teče sporo. Dok se posle zemljotresa u teškim zimskim vremenskim uslovima dnevno pravilo po 10 temelja za nove kuće, u kraljevačkom naselju Grdica koje je najviše stradalo u poplavi, rekonstrukcija duže traje i građani su sve nezadovoljniji.

Kraljevački Štab za vanredne situacije ima ogromno iskustvo posle mukotrpnog posla obnove posle zemljotresa, ali sanacija je sporija nego što se to očekivalo. Slično je i u ostalim srpskim gradovima koji su stradali u poplavama.

Možda je razlog u centralizovanoj, ali sporoj proceduri Kancelarije za pomoć i obnovu poplavljenih područja, zbog čega je predsednik opštine Smederevska Palanka reagovao otvorenim pismom.

Daleko od očiju i ušiju javnosti, u Kancelariji za pomoć i obnovu poplavljenih područja angažovan je Milan Marković, bivši ministar i tada glavni koordinator Vlade Republike Srbije za obnovu Kraljeva od posledica zemljotresa. U obnovi od poplava primenjuje se “kraljevački model posle zemljotresa”, jer se pokazao efikasnim. Ali, situacija na terenu je drugačija.

Prošle godine u Kraljevu uhapšeno je 17 osoba zbog optužbi za zloupotrebe prilikom sanacija šteta od zemljotresa, ali su kasnije oni pušteni da se brane sa slobode.  Prema pisanju dnevnog lista Blic, Viši sud u Kraljevu je odlučio da kao revizore angažuje Institut Građevinsko-arhitektonskog fakulteta u Nišu, kako bi obavili potrebna veštačenja na 465 montažnih kuća. Međutim, u februaru ove godine tužilaštvo u Kraljevu je odlučilo da promeni veštake i angažuje Zavod za veštačenje iz Novog Sada.

„U dopisu koji je Institut Građevinskog fakulteta iz Niša još u avgustu 2013. godine poslao Višem sudu u Kraljevu, piše da će veštačenje morati da traje relativno dugo, s obzirom na kompleksnost provere svih 465 montažnih kuća. Tada su sudu poslali i preliminarno veštačenje.

– Nesumnjivo je da na izgrađenim objektima postoje manjkovi radova, pre svega na elektroinstalacijama, ali u manjem obimu. Evidentno je i da postoje viškovi i nepredviđeni radovi na kućama. Na osnovu saznanja, priložene dokumentacije i prikupljenih podataka, vrednost viškova i nepredviđenih radova je veća od vrednosti manjkova – navodi se u dopisu Instituta iz Niša, koji je potpisao direktor Dragoslav Stojić.“
Blic, 31. 8. 2014. godine