U zemljama regiona dvostruko viša nezaposlenost

Predsednik Srbije o nezaposlenosti u Srbiji i regionu. (Novo jutro, 1. 8. 2019. godine)
„Nivo nezaposlenosti u Crnoj Gori je dvostruko viši nego u Srbiji. (…) Gotovo dvostruko više nezaposlenosti je u Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i u Albaniji.“
Gostujući na TV Pinku prvog dana avgusta, predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je da je nivo nezaposlenosti u Crnoj Gori “dvostruko viši nego u Srbiji”, a u svom poređenju se osvrnuo i na ostale zemlje regiona (BiH, Severna Makedonija i Albanija), za koje, takođe tvrdi da imaju “gotovo dvostruko više nezaposlenosti”.   
Vučić u svojoj izjavi nije precizirao na koji period misli, pa smo u cilju da proverimo istinitost njegove tvrdnje uporedili poslednje dostupne podatke o stopi nezaposlenosti u Srbiji, Crnoj Gori, BiH, Severnoj Makedoniji i Albaniji (za prvi kvartal 2019. godine). 
Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku, u Srbiji je stopa nezaposlenosti u prvom kvartalu 2019. godine iznosila 12,1%. U Crnoj Gori, za koju predsednik kaže da ima “dvostruko višu nezaposlenost”, ta stopa za isti period bila tačno 15 procenata, odnosno za skoro 3 odsto viša nego kod nas. 
Gledajući, zatim, podatke za ostale zemlje, vidimo da je Vučić je “povećao” nivo nezaposlenosti i u drugim državama regiona.  
U Bosni i Hercegovini stopa nezaposlenosti u prvom kvartalu ove godine je bila 15,7 odsto, a u Severnoj Makedoniji u prvom tromesečju bila je 17,8 odsto. U Albaniji je, prema poslednjim podacima (prvi kvartal) nezaposlenost identična kao u Srbiji, odnosno 12,1 odsto.
Dakle, u Crnoj Gori je stopa nezaposlenosti viša nego kod nas za 3 odsto, u BiH 3,6 odsto, u Severenoj Makedoniji 5,7 odsto, a u Albaniji je, kao što smo napisali, ista kao kod nas.
Kao što vidimo, nijedna od nabrojanih zemalja nema dvostruko višu nezaposlenost od Srbije, pa Aleksandar Vučić za izjavu da je “nivo nezaposlenosti u Crnoj Gori dvostruko viši nego Srbiji i da je gotovo dvostruko više nezaposlenosti u Bosni i Hercegovini, Severnoj Makedoniji i u Albaniji”, dobija ocenu “neistina”.
Ovo, inače, nije prvi put da predsednik Srbije iznosi krajnje neutemeljene tvrdnje dok poredi nezaposlenost Srbije i ostalih zemalja regiona. 
Podsetimo, on je sredinom maja govorio da je u Srbiji nezaposlenost najniža u regionu. Ispostavilo se da Hrvatska ima nižu stopu nezaposlenosti od Srbije, zbog čega je od Istinomera već dobio ocenu “kratke noge”.
Inače, Vučić (a u tome ga prate i ostali predstavnici vlasti) neretko se hvali smanjenjem nezaposlenosti, ali tako što često upoređuje neuporedivo. 
Tako je tokom svog premijerskog mandata 2016. izneo neistinu kada je rekao da “način obračuna broja nezaposlenih nije menjan u poslednje četiri godine”, dok je sledeće godine tvrdio da je nezaposlenost u prethodnoj godini bila niža nego 1990. godine za šta je od Istinomera dobio ocenu “neistina”.
Naime, metodologija koja se koristi za merenje zaposlenosti i nezaposlenosti u Srbiji menjana je nekoliko puta. Anketa o radnoj snazi koja se sprovodi od 1995. godine se tako do 2008. radila samo jednom godišnje. Tada je u ukupnu zaposlenost uključena i neformalna zaposlenost (siva ekonomija). Zatim se do 2014. anketa radila dva puta godišnje, a sada se anketa sprovodi četiri puta godišnje. 
Ministar finansija Siniša Mali je, međutim, “ignorisao” da se metodologija menjala kada je 26. maja ove godine rekao da je Srbija uspela da smanji nezaposlenost sa 25,9 odsto u 2013. na 12 odsto u 2018. godini, i zbog toga je od Istinomera dobio ocenu “zloupotreba činjenica”.

Podsetimo, Istinomer je detaljno pisao o nezaposlenosti u Srbiji ovde, ovde i ovde.
Naslovna fotografija: Istinomer/Zoran Drekalović