Plate medicinskih sestara od 50.000 do 54.000 dinara

Predsednik Srbije o zaradama medicinskih sestara. (TV Prva, Jutro sa Jovanom i Srđanom, 21. 2. 2019. godine)
“Danas je ta plata (medicinske sestre, prim. Istinomer) 54.775 sa višom školom, 50.446 sa nižom.”
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić je u jutarnjem programu televizije Prva “Jutro sa Jovanom i Srđanom” pomenuo povećanja zarada medicinskih sestara kao potez koji bi mogao da spreči njihov masovan odlazak iz Srbije na rad u inostranstvo i osvrnuo se na to koliko one sada zarađuju. 
 
“Danas je ta plata 54.775 sa višom školom, 50.446 sa nižom. Možete da mislite, a tada nam je bila, u ono vreme nam je bila 45.000 i 42.000.” rekao je Vučić na televiziji Prva. 
 
Na pitanje novinarke TV Prva Jovane Joksimović “koliko je realno da možete da im date” odgovorio je:
 
“Svake godine možemo da guramo, zavisi nam od rasta i od stanja budžeta.” 
 
Novinarka: Koliko je to?
 
“Ja verujem da će ove godine svakako ići dodatnih 10 odsto, a nadam se i više. I svake godine, ako tako budemo radili, to je kumulativno, sledeće godine mnogo više od 30 posto”, objasnio je predsednik.
 
Iznose plata medicinskih sestara, koje je gostujući nedavno na televiziji Prva pomenuo predsednik Srbije Aleksandar Vučić, sestre mogu eventualno da vide u bruto obračunima (u koje ulaze i porezi i doprinosi), ali ne i na svojim tekućim računima. 
 
Ali, da krenemo redom.
 
Odgovori koje je Vučić dao problematični su od prve do poslednje reči, jer su paušalni i on u njima ne precizira da li govori o bruto ili neto iznosima, što je onaj novac koji nam zapravo “legne na račun”. 
 
Takođe, on nije objasnio da li priča o osoblju koje radi u domovima zdravlja ili u bolnicama. Jer, razlika postoji, na šta ukazuje Granski sindikat zdravstva i socijalne zaštite “Nezavisnost”. 
 
Prema njihovim podacima, nakon uvećanja od 12 odsto, koliko je u decembru prošle godine određeno izmenama Zakona o budžetskom sistemu, medicinske sestre u Srbiji zarađuju sledeće neto iznose: 
 
Primarna zdravstvena zaštita (domovi zdravlja): 
 
Medicinska sestra (IV stepen)
Cena rada od januara 2019. godine: 3.155,43 dinara
Koeficijent: 12.59 
Neto plata: 39.727,00 dinara
 
Medicinska sestra (VI stepen)
Cena rada od januara 2019. godine: 3.155,43
Koeficijent: 14.38 
Neto plata: 45.375,00 dinara
 
Sekundarna i tercijarna zdravstvena zaštita (bolnice i klinike):
 
Medicinska sestra (IV stepen)
Cena rada od januara 2019. godine: 3.155,43
Koeficijent: 13.57 
Neto plata: 42.819,18 dinara
 
Medicinska sestra (VI stepen)
Cena rada od januara 2019. godine: 3.155,43
Koeficijent: 15.32
Neto plata: 48,341,18 dinara
 
Ukoliko se na ove iznose dodaju, na primer, rad na državni ili verski praznik i minuli rad, “stanje na terenu” pokazuje da postoje sestre sa višom školom koje i imaju platu oko 55.000 dinara (54.775 koliko je naveo predsednik) ali to se svakako ne može uzimati kao reper, jer će im se tokom godine dogoditi možda dva ili tri puta da rade na praznik. 
 
A “stanje na terenu” proveravali smo uvidom u plate nekoliko medicinskih sestara. One imaju različite stepene obrazovanja, rade u ustanovama sekundarne i tercijarne zaštite, u dva različita grada, a neke od njih i po smenama. U zavisnosti od svega navedenog, kažu, zavise im i plate. 
Njih četiri dozvolile su da se iznosi objave, a njih dve su nam ustupile i svoje platne liste. 
 
Medicinska sestra broj jedan radi u smenama u Kliničko bolničkom centru Zvezdara, ima završenu srednju školu i njena plata je sada između 40.000 i 42.000 dinara.
 
Medicinska sestra broj dva radi kao glavna sestra na jednoj od klinika u KBC Zvezdara, ima završenu visoku školu i za januar je dobila 52.000 dinara. 
 
Medicinska sestra broj tri radi u bolnici u Sremskoj Mitrovici samo prepodne, ima završenu srednju školu i za februar ove godine dobila je platu od 41.065 dinara. Ova sagovornica dozvolila je i da se objavi njen platni list.
 
*
Platni list za februar 2019. godine/ Foto: Privatna arhiva
 
Medicinska sestra broj četiri takođe radi u bolnici u Sremskoj Mitrovici, i to u smenama i ima završenu visoku školu. Kao što se može videti na slici, njen koeficijent je nešto viši (15.79) i on kada se pomnoži sa cenom rada daje platu od 49.824,24 dinara (isplaćene su joj samo 44.624 dinara, jer je kako pokazuje platni list imala umanjenje zbog godišnjeg odmora). 
 
*
Platni list za februar 2019. godine/ Foto: Privatna arhiva
 
Nekoliko dana nakon Vučićeve izjave na TV Prva, o koeficijentima i platama medicinskih sestara govorila je i Dragica Dašić iz Sindikata medicinskih sestara i tehničara Srbije (SMSTS) gostujući na televiziji N1 u emisiji Dan uživo. 
 
“U primarnoj zdravstvenoj zaštiti, koeficijent je 12.59, kada pomnožite sa 3.150, to je vrednost koeficijenta, cena rada, dobijete da je u primarnoj zdravstvenoj zaštiti oko 40.000 plata, tanije 39.700. I ne možemo ovde ponižavati stručnjake iz Ministarstva finansija, da kažemo da ne znaju da izračunaju kolika je plata. Tolika je plata startna za medicinske sestre i tehničare u primarnoj zdravstvenoj zaštiti”, objasnila je Dašić za televiziju N1.
 
Ona je dodadala i da rad u primarnoj zdravstvenoj zaštiti nije isti kao u hospitalnim ustanovama, gde postoji povećanje koeficijenta pa se on kreće od 13.78 do 15.32. 
 
„Kada to pomnožite, evo viša medicinska sestra u intenzivnoj nezi, u hospitalnim ustanovama, ima 48.300, kada pomnožite koeficijent. To je ogoljena plata. Tu ide, na to, i dodatak za minuli rad, ako je imala noćni rad, ako su bili praznici… Dakle, na sve to idu dodaci i ja bih rekla da najviša primanja, na najtežim radnim mestima, u hospitalnim ustanovama, jeste ta plata koja je rečena“, rekla je Dašić.
 
Nakon ovog gostovanja i mi smo od Sindikata medicinskih sestara i tehničara Srbije tražili dodatna pojašnjenja, jer se podatak o najnižem koeficijentu u ustanovama sekundarne i tercijarne zaštite razlikuje od onog koji ima Sindikat “Nezavisnost”.
 
Međutim, Dragica Dašić nam je u telefonskom razgovoru rekla da u Sindikatu koji predstavlja postoje drugi problemi o kojima bi moglo da se razgovara, kao i da će nam odgovoriti na ono što smo tražili. Te odgovore ipak nismo dobili. 
 
Na naš mejl u kojem tražimo informacije o zaradama odreagovala je i predsednica tog Sindikata Radica Ilić. O platama nije napisala ništa, već je ukazala na to da taj Sindikat pet i po godina vodi spor protiv Dašićeve zbog zloupotrebe položaja, nenamenskog trošenja novca i lažnog predstavljanja. Napomenula je i da je Dragica Dašić penzionisana 2013. godine i da se predstavlja kao generalni sekretar Sindikata iako ta funkcija više ne postoji. U prilog tome poslala je, između ostalog, i kopiju krivične prijave koju je prošle godine podnela protiv Dašićeve Prvom osnovnom javnom tužilaštvu u Beogradu.
 
Sa druge strane Dašićeva je, u nakadnoj izjavi za Istinomer, istakla da je prema izvršnoj i pravosnažnoj presudi Višeg suda u Beogradu od 13. jula 2018. potvrđena njena funkcija generalnog sekretara  SMSTS. Ona je dodala i to da se Radica Ilić lažno predstavlja kao predstavnik tog sindikata.
 
Ovo svakako jeste važna tema, ali sasvim jasno za neku drugu priču. 
 
Vratimo se izjavi predsednika Aleksandra Vučića na Prvoj TV. Da je on čitao čak i bruto iznose, to se, kao što smo pokazali, ne poklapa u potpunosti sa platama sestara sa kojima smo razgovarali. 
 
Podsetićemo, dakle, predsednik je rekao da je plata “sa nižom školom 50.446” a kao što smo videli Sindikat i stanje u praksi pokazuju da se one kreću od 39.ooo do 42.000 dinara. 
 
Za sestre sa višom školom rekao je da imaju 54.775, a ispostavilo se da zarađuju od 45.000 do 52.000 dinara, izuzev poneke sestre koja uz sve dodatke može da ima oko 55.000 dinara. 
Zbog toga Vučić za izjavu o iznosima plata dobija ocenu „neistina„. 
 
Na osnovu kojih izvora je iznosio podatke o platama i na koje parametre se oslanja kada najavljuje nova uvećanja zarada, pitanja su na koja i ovog puta nismo dobili odgovore iz njegovog kabineta. 
 
Da li će naredne godine u budžetu biti prostora za uvećanje zarada medicinskih sestara i tehničara od deset odsto, koliko Vučić pominje i od čega će to zavisiti nije nam odgovorilo ni Ministarstvo finansija. 
 
Međutim, iz Fiskalnog saveta tvrde da bi godišnji porast plata svih zaposlenih u opštoj državi (prosveta, zdravstvo, vojska, policija, administracija i drugi) u narednim godinama u proseku mogao da iznosi pet do šest odsto.
 
“Toliko, naime, očekujemo da će nominalno da raste BDP (bruto domaći proizvod), a slično bi trebalo da rastu i plate u privatnom sektoru (koji finansira javni sektor). Svako povećanje zarada iznad tog procenta vodilo bi previsokom nivou zarada u državi u odnosu na BDP i nepoželjnom, bržem, rastu plata u javnom nego u privatnom sektoru” objašnjava za Istinomer fiskalni analitičar Fiskalnog saveta Marko Milanović.
 
On dodaje da je u okviru ovog prosečnog povećanja zarada (od pet do šest procenata godišnje) moguće (i potrebno) da plate za pojedina radna mesta rastu nešto brže, ali bi to onda moralo da se nadoknadi sporijim rastom zarada u drugim delatnostima. 
 
“Na primer, analiza Fiskalnog saveta iz juna 2018. godine jeste pokazala da su plate u zdravstvu (plate medicinskog osoblja) u Srbiji nedovoljne, ali su zato primanja (plate i različiti dodaci na plate) u nekim drugim ministarstvima (Ministarstvo unutrašnjih poslova), veće nego što je opravdano. Dakle, povećanje zarada medicinskim sestrama i lekarima od 10% godišnje je načelno moguće i, po svemu sudeći, jeste ekonomski opravdano, ali bi moralo da bude ispraćeno povećanjem zarada od 2-3% u nekim drugim sektorima (gde su plate sada previsoke) kako ukupna masa zarada u opštoj državi ne bi rasla brže od nominalnog rasta BDP-a” navodi Milanović.
 
Ovaj fiskalni analitičar podseća i na to da Fiskalni savet već duže vreme ističe to da zarade u pojedinačnim sektorima više ne bi smele da se povećavaju na osnovu “subjektivnih preferencija Vlade”, već da povećanje mora da proistekne iz objektivnog sistema platnih razreda, što je praksa u drugim uređenim zemljama Evrope. 
 
“Uvođenje takvog sistema platnih razreda Vlada je, nakon više godina odlaganja, najavila za 1. januar 2020. godine (to su planovi Vlade, koji su između ostalog ušli u poslednju reviziju aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom) i onda bi se jasno videlo za koja radna mesta i u kojoj meri sledi (ekonomski opravdano) povećanje plate. Arbitrarna sektorska povećanja zarada, koja su bila učestala praksa u prethodnim godinama, fiskalno su rizična i po pravilu neobjektivna i nepravična” zaključuje on.
 
Naslovna fotografija: Istinomer/Zoran Drekalović