Razmišljamo o uvođenju vojnog roka

Predsednik Srbije o uvođenju obaveznog vojnog roka. (YouTube kanal SNS, 21. 8. 2018.)
“Mi razmišljamo o tome da od 2020. ili 2021, kažem razmišljamo, čekamo procene i vojske, čekamo procene Ministarstva finansija, naše snage, da vidimo da li da idemo na tromesečni ili šestomesečni vojni rok za muškarce.”
Nakon probnog leta remontovanih “migova 29” koje je Srbija kupila od Rusije, predsednik Srbije Aleksandar Vučić, na aerodromu u Batajnici, izjavio je da vojsci nedostaju ljudi, te obećao veća primanja krajem godine i izgradnju stanova za vojnike. Otkrio je i da razmišlja o uvođenju obaveznog vojnog roka za muškarce, ali da čeka procene Vojske i Ministarstva finansija. 
*
Obeležavanje Dana Garde Vojske Srbije, 2015. godine/ Foto: FoNet/ Zoran Mrđa

“Da vidimo da li da idemo na tromesečni ili šestomesečni vojni rok za muškarce, da ne idemo na godinu dana bilo bi predugo, ali razmišljamo još, neću ništa da obećavam po tom pitanju, to zavisi i od finansija naravno”, podelio je Vučić svoja razmišljanja sa građanima.

Iako je rekao da samo razmatra ovu ideju, podsećamo, krajem januara 2017. godine, tada kao premijer Srbije, Vučić je govorio sasvim suprotno – da se o vraćanju obaveznog služenja vojske uopšte ne razmišlja.

Tanjug, 31. januar 2017. godine
“Vidim da Hrvatska hoće neki obavezan vojni rok, nešto mesec dana, nešto, nemam pojma koliko, nismo o tome još razmišljali. Razmišljamo o modernizaciji i boljem opremanju naše vojske, to je naš posao, imamo profesionalnu armiju, mislimo da ona može da da najbolje rezultate”, izjavio je Vučić pre oko godinu i po dana.

Predsednik Srbije je tada konstatovao da bi “veliki deo” građana Srbije želeo da se ponovo uvede obaveza odsluženja vojnog roka, što je možda i tačno, sudeći po anketama objavljenim nakon poslednjih najava, ali i nekim ranijim istraživanjima javnog mnjenja. Međutim, Vučić je tada rekao da to nije realno i naglasio da je dobro imati profesionalnu vojsku.

Tanjug, 31. januar 2017. godine
“Izvinjavam se ljudima u Srbiji, što moram da kažem nešto što je ozbiljno i nešto što je odgovorno. Prvo mislim da je dobro da imamo profesionalnu vojsku kakvu imamo, mislim da treba da uložimo više u tu armiju, mislim da to činimo, mislim da će ona biti bolje opremljena da će biti sposobna da reaguje i da zaštiti Srbiju u svakom trenutku”, rekao je Vučić.

*
Probni let dva aviona MiG-29, na aerodormu u Batajnici/Foto: FoNet/ Zoran Mrđa

Dodao je da Srbija nema nikakve osvajačke namere i da bi svi koji govore o uvođenju obaveznog odsluženja vojnog roka trebalo da ponude i novac za to, tj. da predvide troškove.

Ubrzo nakon Vučićeve objave u Batajnici od pre nekoliko dana, počelo je i predviđanje troškova. Iz Ministarstva odbrane stigla je vest da se “na osnovu naređenja predsednika Republike Srbije i vrhnovnog komandanta Vojske Srbije” pristupilo izradi studije o vraćanju vojnog roka. Resorni ministar Aleksandar Vulin rekao je da se još ne zna koliko bi to koštalo, ali da su spekulacije u medijima o 700 miliona evra smešne. I Vučić je rekao da bi to koštalo mnogo manje, između 90 i 130 miliona evra, u zavisnosti od dužine vojnog roka. 
Podsećamo, Vulinov prethodnik Zoran Đorđević najavio je još u decembru 2016. da će se analizirati mogućnost ponovnog uvođenja vojnog roka i da je za te potrebe formirana interresorna radna grupa. Đorđević je, ranije, u Skupštini rekao da preliminarne procene ukazuju da bi uvođenje vojne obaveze u prvoj godini povlačilo 70 milijardi dinara iz budžeta, što znači oko 600 miliona evra. Nije poznato do kakvih je zaključaka došla interresorna grupa nakon što su Đorđević i Vulin zamenili uloge u Vladi.
Međutim, poznato je da je predsednik Vučić u roku od godinu i po dana potpuno promenio mišljenje – od toga da ne razmatra pitanje vraćanja vojnog roka, da bi to bio trošak i da je profesionala vojska najbolje rešenje, do toga da je, ipak, počeo da razmišlja na tu temu i da traži da se izračuna koliko bi to koštalo, zbog čega dobija ocenu “nedosledno”.
Očigledno svestan činjenice da je ranije govorio drugačije, Vučić je sada predvideo kako bi polemika o ovoj temi izgledala i počeo da navodi argumente “za” i “protiv”, jer “teško je narodu ugoditi”.

“Nemojte na tri meseca, opet biste da ratujete, opet biste da nas ubijate’, a do juče je bilo, ‘pa što nemamo, uništili smo decu, deca nam više ništa ne rade, deca su nam postala slabići, neodgovorni su, neozbiljni’. Ajd’ ljudi dogovorite se sa sobom, aj’ dogovorite se sa sobom šta hoćete”, poručio je predsednik javnosti u Srbiji, dok je i sam dosta brzo potpuno promenio mišljenje. 
Inače, Ministarstvo odbrane tvrdi da studiju zahteva predsednik Srbije i vrhovni komandant Vojske Srbije. Dve su stvari ovde problematične. Prvo, funkcija vrhovnog komandanta zapravo ni ne postoji u pravnom sistemu Srbije. Drugo, ministar u Vladi priznaje da dobija naređenja od predsednika države i nepostojeće funkcije vrhovnog komandanta, čime priznaje da krši Ustav Srbije, jer bi za svoj rad trebalo da odgovara Vladi i parlamentu, ne i predsedniku. Međutim, nije prvi put da se tako nešto događa, Vulin je i ranije tvrdio da jedino Vučić može da mu odobri put, za šta je već dobio ocenu “kratke noge”.
*
Pripadnici Vojske Srbije saniraju posledice poplava u Golupcu, 2015. godine/ Foto: FoNet/ Ministarsvo odbrane

Podsećamo, obaveza služenja vojnog roka ne postoji od 2011. godine, ali su zainteresovani mogli sami da se prijave. Prema ranijim podacima Ministarstva odbrane, interesovanje kandidata za dobrovoljno služenje vojnog roka konstantno je raslo.

Portparol Ministarstva odbrane Jovan Krivokapić početkom februara 2017, gostujući u emisiji “Dobro jutro sa Đukom”, rekao je da su od 2014. godine, zbog velikog interesovanja, uvedena dva dodatna roka za upis vojnika. 
“Ovaj koncept jeste dobar, zadovoljava u potpunosti sve naše potrebe, kao vojske Srbije, profesionalne, naravno, uvek nam je potrebno da nam dolaze mladi i zbog toga smo mi od decembra 2016. godine osmislili novi koncet služenja vojnog roka koji sad traje šest meseci, pre svega da bismo unapredili operativne i funkcionalne sposobnosti Vojske Srbije i da bismo dobili na kraju krajeva bolje osposobljen i obučen rezervni sastav Vojske Srbije”, rekao je Krivokapić.
Iz Ministarstva odbrane nismo dobili podatke o tome koliko je bilo prijavljenih od 2011. godine do danas, niti zašto se sada razmatra vraćanje obaveze, suprotno prethodnim izjavama da je postojeći koncept zadovoljavajući. Od predsednika Srbije, takođe, nismo dobili odgovor zašto je promenio mišljenje.
Naslovna fotografija: Istinomer/ Zoran Drekalović