Imali smo samo dva MiG-a 29 kad sam postao ministar odbrane

Predsednik države o broju borbenih aviona MiG-29 u leto 2012. godine (Tanjug, 5. oktobar 2017. godine)
„Kada sam postao ministar odbrane, mi nismo imali nijednu ‘dvadeset devetku’. Imali smo 1+1 ‘dvadeset jedinicu’, i dve van resursa ‘dvadeset devetke’. Mi ćemo uskoro imati u resursu, kako se to kaže, operabilnih deset ‘dvadeset devetki’, što je za er-polising, dakle, za obavljanje policijskog posla u vazduhu, ali, rekao bih, u poređenju sa regionom, ubedljivo najznačajniji broj.“

Predsednik države je petog oktobra bio u Rumi, gde je, uz podršku Veselina Šljivančanina, otvarao fabriku nudli. Za 406 zaposlenih u ovoj fabrici za proizvodnju hrane, građani Srbije dali su skoro 4 miliona evra, a predsednik je, po običaju, u obraćanju medijima razmatrao mnogo različitih tema.

Jedna od njih bio je dolazak šest vojnih aviona MiG-29 iz Rusije, koje bi građani prvi put trebalo da vide prilikom proslave Dana oslobođenja Beograda, 20. oktobra (doduše, prizemljene, pošto ni izbliza nisu spremni za let).
Govoreći o avionima MiG-29, Aleksandar Vučić je izjavio da, kada je u leto 2012, došao na mesto ministra odbrane, Srbija nije imala nijedan MiG-29, da bi se odmah ispravio, rekavši da su postojala dva aviona MiG-29, ali „van resursa“. Takođe, rekao je i da će – kada svih šest ruskih aviona budu u stanju da lete – Srbija imati deset operabilnih aviona MiG-29, što je „u poređenju sa regionom, ubedljivo najznačajniji broj“.
Nijedna od ove tri tvrdnje – da Srbija nije imala nijednog MiG-a, da je imala dva, i da sada ima „ubedljivo najznačajniji broj“ – nije ni blizu istine.
Najpre, o broju MiG-ova 29: Krajem 1987. i početkom 1988. godine u SFRJ je stiglo 16 borbenih aviona tipa MiG-29 kupljenih od Sovjetskog saveza. Svih 16 je preživelo do početka NATO bombardovanja SRJ u proleće 1999, kada je uništeno ukupno 11 MiG-29. Ostalo ih je pet, ali u veoma lošem stanju – toliko lošem da je na proleće 2004. prizemljen poslednji MiG-29, jer nije bilo generalnog remonta: uopšte, od nabavke aviona 1987.
*
Foto: FoNet/Zoran Mrđa

Prenosimo deo intervjua general-majora Dragana Katanića, komandanta Vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane (ViPVO), kojeg je dao „Vremenu“ u januaru 2007:
U periodu od 1991. vazduhoplovstvo je iz godine u godinu slabilo sa svojim borbenim mogućnostima. Nije se ulagalo, nije se remontovao potreban broj vazduhoplova, nije obezbezbeđivana potrebna količina goriva za obuku pilota i ovih poslednjih 15 godina nije vršena ni nabavka novih vazduhoplova. Iz svih tih razloga, uz poznate političke i ekonomske, vazduhoplovstvo se našlo u veoma teškoj situaciji i 2006. godine je bilo neko krajnje vreme da se malo oštrije reaguje, da se zaustavi dalji pad i borbene gotovosti i da se krene jednom uzlaznom putanjom. U tom cilju mi smo pokušali da ubedimo naše državno rukovodstvo da je potrebno da se vazduhoplovstvo očuva. Oni su razumeli te naše potrebe u jednom obimu i u okviru Nacionalnog investicionog plana odvojili za prošlu i ovu godinu 30 miliona evra za remont i modernizaciju ’Migova 29’, ’Antonova 26’ i helikoptera. To za vazduhoplovstvo znači jako mnogo, pogotovu remont ’Migova 29’ u cilju stvaranja uslova za kvalitetnu i potpunu kontrolu i zaštitu vazdušnog prostora koju mi sada vršimo sa ’Migovima 21’.“

Šta se dogodilo te 2006? Država je iz Nacionalnog investicionog plana izdvojila 30 miliona evra za remont vojnih aviona, od čega je za remont MiG-ova otišlo 22 miliona. Bilo je planirano da se za taj novac remontuje svih pet MiG-ova, ali se, nakon plaćanja carine i PDV-a, ispostavilo da novca ima samo za njih četiri. Prvi je remontovan i poleteo u februaru 2008, a ostala tri aviona su remontovana tokom 2008. Kako piše u iscrpnom, enciklopedijskom tekstu o 30 godina MiG-a 29 u naoružanju Ratnog vazduhoplovstva i protivvazdušne odbrane na specijalizovanom portalu Tango Six, kompanija „RSK MiG je nakon izvršenog posla dala garanciju da avioni mogu da lete 10 godina ili 700 sati naleta.“
Dakle, ovim remontima se životni vek produžio do 2018. godine. Poslednji, peti MiG-29 je remontovan 2011. Međutim, u međuvremenu, u leto 2009, prilikom pripreme za jedan aeromiting, pao je avion MiG-29, kada su poginuli pilot Rade Ranđelović i vojnik Milan Ulemek. 
Kako za „Istinomer“ kažu u Ministarstvu odbrane, „Vojska Srbije imala je u avgustu 2012. godine četiri aviona MiG-29 i svi su bili operabilni“. Prema drugim izvorima, 2010. godine još jedan MiG je prizemljen – evidencijski broj 18101 – i on je nadalje korišćen samo kao izvor rezervnih delova za preostala tri aviona.
*
Foto: FoNet/Kostadin Kamenov

Stoga, u vreme kada je Vučić postao ministar odbrane, Srbija nije bila bez aviona MiG-29, niti je imala dva MiG-a 29 koji su bili „van resursa“. Tada – u leto 2012. – zasigurno ih je bilo četiri, bilo da su svi bili u funkciji, bilo da su tri letela, a četvrti bio trajno prizemljen. Danas, tek je jedan MiG-29 operativan, mada, po rečima poslanika Miroslava Lazanskog, i on jedno vreme nije mogao da leti.
„Mi imamo tri i po MiG-a 29 trenutno, od kojih, da vam kažem, u ovom času ne leti nijedan, jer je proteklih dana ovaj jedan koji je leteo, doživeo udar ptice u lopatice motora, i sad je na remontu. Nadam se da ovo neće iscuriti odavde“, rekao je Lazanski na sednici skupštinskog Odbora za odbranu i unutrašnje poslove 12. septembra ove godine.
Takođe, ne stoji ni ocena da će ovih 10 MiG-ova biti „ubedljivo najznačajniji broj“ u poređenju sa regionom. Po rečima Živojina Bankovića sa portala Tango Six, osim Mađarske (14 aviona tipa Gripen), Rumunije (12 aviona F-16 i oko 20 aviona MiG-21), Bugarske (15 aviona MiG-29 i 14 Su-25) i Hrvatske (12 aviona MiG-21), ostali susedi nemaju borbenu avijaciju, pa i nema smisla upoređivati se sa njima.
Dabome, u trenucima kada Srbija ima svega jedan „pokretni“ MiG-29 (a i on je slabog zdravlja), izlišno je i govoriti da sve gore pobrojane zemlje imaju daleko jaču flotu borbenih aviona. Međutim, čak i kada svih 10 aviona bude operabilno, to i dalje neće biti dovoljno za „ubedljivo najznačajniji broj“.
Zbog toga Aleksandar Vučić dobija ocenu „kratke noge„.
(Naslovna fotografija: FoNet/Nenad Đorđević)