Stranački programi – kakve su radnje iza prepunih izloga? (3. deo)

Gotovo sve političke stranke i koalicije koje izlaze na predstojeće parlamentarne izbore imaju identičan stav kada je reč o statusu južne srpske pokrajine - ne priznaju i neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost Kosova. I dok u spoljnoj politici postoje razlike u odnosu na to da li su za ili protiv članstva Srbije u EU, kada je reč o članstvu u NATO među strankama postoji konsenzus - sve su protiv i zalažu se za vojnu neutralnost Srbije.

Kosovo i Metohija

 

Srpska napredna stranka

Ne može i neće da prizna nezavisnost Kosova i neće da prihvati nijedno rešenje koje gazi dostojanstvo građana Srbije i ne uzima u obzir minimum nacionalnih interesa države Srbije i srpskog naroda, piše na sajtu SNS-a. Neprihvatljiv je svaki dogovor koji negira činjenicu da je Kosovo i Metohija srpsko, bar isto onoliko koliko je i albansko. SNS se zalaže za to da se u pregovore o najvažnijim državnim pitanjima nikada ne ulazi bez prethodno postignutog konsenzusa svih najvažnijih političkih činilaca u državi o tome šta je ono što predstavlja minimum državnih i nacionalnih interesa.

Socijalistička partija Srbije

Za socijaliste je Кosovo i Metohija nerazdvojni deo Republike Srbije i smatraju da je rešavanje problema nastalih NATO agresijom i jednostranim proglašavanjem nezavisnosti, najvažnije državno, nacionalno, istorijsko, moralno i duhovno pitanje srpskog naroda. U programu piše da će SPS istrajno insistirati na poštovanju i primeni Rezolucije 1244, i ne priznaju, niti će priznati bilo koji akt, bilo ko da ga preduzme, koji je suprotan toj rezoluciji. Pre konačnog rešenja SPS traži povratak raseljenih i vraćanje imovine.

Zavetnici

U programu Srpske stranke Zavetnici, gotovo identično kao kod SPS-a, Кosovo i Metohija je neotuđivi i sastavni deo Srbije, koji je, kako se navodi, nakon ilegalne vojne intervencije, odnosno agresije NATO pakta, stavljen pod privremenu kontrolu UN, “nakon čega su separatističko-terorističke snage izvršile etničko čišćenje i jednostrano uspostavile paradržavne institucije”. Neophodno je da se država Srbija oslobodi zablude da je nametnuto stanje na КiM konačno i nepromenjivo, smatraju Zavetnici i predlažu aktivno diplomatsko delovanje i preduzimanje čitavog niza mera na ekonomskom, bezbednosnom i pravnom polju. Ne navode, međutim, konkretan predlog za Kosovo.

“Moramo”

Članica koalicije “Zajedno za Srbiju” ima u svom programu kao treću tačku rešavanje pitanja Kosova i Metohije u najkraćem roku. “Vreme ne radi za Srbiju. Poslednjih trideset godina su decenije propuštenih šansi. Nema izgleda ni znakova da će u sledećih pet ili deset godina Srbija biti u boljoj prilici za rešenje ovog pitanja. Državni interes i interes svih građanki i građana jeste da pronađemo to rešenje. Tražimo da budemo uključeni u ovaj proces.”

“Suverenisti”

Očuvanje Kosova i Metohije u sastavu Srbije mora biti prioritet. Ocenjuju da Srbija treba da izađe iz svih štetnih sporazuma sa tzv. Kosovom”. Što pre doneti poseban Zakon o Kosovu i Metohiji po modelu Danske i Farskih ostrva, koji bi bio u skladu i sa Ustavom i sa Rezolucijom 1244 UN. KiM ponovo podvesti pod naš pravno-ustavni poredak i zaštititi srpski narod i državne interese.

NADA

Kosovo i Metohija su sastavni deo Srbije i treba sačekati povoljnije međunarodno-pravne odnose kada će se potpuno povratiti suverenitet nad južnom srpskom pokrajinom. Pregovori sa Prištinom treba da se vode isključivo u okviru Ustava Srbije i Rezolucije 1244, a istovremeno treba jačati srpski korpus na KiM, a na međunarodnom planu raditi na daljem povlačenju priznanja nezavisnosti Kosova.

“Ujedinjeni za pobedu Srbije”

Kažu da se nikada neće odreći Kosova i Metohije jer je ono deo Srbije, odnosno da neće priznati njegovu nezavisnost. Nijedna demokratski izabrana vlast u Srbiji ne sme da prizna nezavisnost KiM, a Srbija mora da pomogne svim stanovnicima svoje južne pokrajine, i Srbima i Albancima, da žive kvalitetnije i u miru.

Dveri

Srbija, u skladu sa međunarodnim javnim pravom, Ustavom i voljom građana, ne priznaje i nikada neće priznati jednostrano proglašenu nezavisnost AP Kosovo i Metohija od strane ilegalnih organa u Prištini. AP Kosovo i Metohija je sastavni i neotuđivi deo Republike Srbije, koji se trenutno nalazi pod okupacijom, o čemu bez odlaganja treba obavestiti međunarodnu javnost.

 

Spoljna politika

 

Srpska napredna stranka

Zalažu se za nacionalno odgovornu, miroljubivu spoljnu politiku koja će se zasnivati na sledećim osnovama: članstvo Srbije u EU, vojna neutralnost, intenziviranje saradnje sa Ruskom federacijom, NR Kinom i Japanom, najbolji mogući odnosi sa SAD, jačanje i produbljivanje odnosa sa svim državama iz korpusa zemalja u razvoju.

Socijalistička partija Srbije

Zalaže se za vojnu neutralnost i za spoljnu politiku koja će biti u funkciji mira, ekonomskog razvoja, političke stabilnosti i dalje demokratizacije Srbije, kao i očuvanja suvereniteta, nezavisnosti i teritorijalnog integriteta u granicama potvrđenim važećim međunarodnim ugovorima. Srbija treba da bude ravnopravan subjekt u međunarodnoj zajednici, pre svega u regionu Balkana i u Evropi.

Zavetnici

U središte spoljne politike stavljaju srpski interes, “kao jedinu meru kojom ćemo se rukovoditi na geopolitičkoj mapi sveta”. “Mi smatramo da je vreme da se oslobodimo nametnutih zabluda i konačno se suočimo sa realnim stanjem na međunarodnoj sceni”. Smatraju da se aktivnom politikom moraju potvrđivati stara i sklapati nova savezništva.

“Moramo”

Spoljna politika nike definisana u programu koalicije, ali u saopštenjima ističu da “Srbija mora prestati da stoji u mraku i mora krenuti jasnim putem ka napretku i na unutrašnjem i na međunarodnom planu. Smatraju da zemlju treba voditi “najkraćim putem do Evropske unije”. Zajedno za Srbiju, koji je deo koalicije Moramo, kaže da nema jake Srbije ukoliko nije uređena na istim načelima kao i zapadne demokratije. Navode da su partnerstvo sa Evropskom unijom i SAD prirodan put za stabilnost i demokratiju.

“Suverenisti”

U preizbornom programu navode da su za Evropu suverenih država, ali da su protiv EU i NATO, jer “Evropa nije jednako EU”. Smatraju da proces pridruživanja EU ima katastrofalne posledice po Srbiju, jer se vlasti uz podršku EU zadužuju, daju neopravdane subvencije uglavnom nemačkim investitorima i crpe novac iz EU fondova, pa “postajemo zadužena kolonija jeftine radne snage”. Spoljnopolitički fokus Srbije mora da bude jaka regionalna i susedska politika, kao i održavanje dobrih diplomatskih veza sa tradicionalno prijateljskim evropskim i svetskim zemljama.

NADA

Ističu da postoje brojne prepreke za ulazak Srbije u EU, a pored priznanja nezavisnosti KiM, među njima je i uvođenje sankcija Rusiji. Smatraju da su naši nacionalni interesi isključivo ugroženi od strane zapadnih zemalja – “bilo da je reč o KiM, bilo da je reč o položaju Republike Srpske u Bosni i Hercegovini, ili da je reč o polažaju Srba u Crnoj Gori”. Protiv su ulaska Srbije u NATO i zalažu se za vojnu neutralnost Srbije, bez pristupanja bilo kom vojnom savezu. Smatraju da treba učvrstiti poziciju vojne neutralnosti Srbije i obećavaju da će odluka o tome prvo biti uneta u zakon, a potom i u Ustav Srbije.

“Ujedinjeni za pobedu Srbije”

Zalažu se za proces nastavka integracije sa EU. Smatraju da naš put treba da bude ka EU, ali ne treba da bude po svaku cenu već treba prići “analitično i sagledati koji su njegovi benefiti”. Srbija mora da ostane vojno neutralna i da vodi nezavisnu spoljnu politiku usklađenu sa nacionalnim interesima. Iako su protiv ulaska Srbije u NATO, zalažu se za saradnju u okviru Partnerstva za mir jer je Srbija okružena NATO zemljama, a NATO je odgovoran i za zaštitu srpskog stanovništva na Kosovu.

Dveri

Kažu da se, “imajući u vidu krizu u EU i kraj neuspešnog procesa pristupanja zemalja zapadnog Balkana EU”, zalažu da od zone slobodne trgovine (CEFTA) dođemo do višeg oblika regionalne integracije nazvanog “Srpski mini-šengen”. Prostori Republike Srbije, Republike Srpske i Crne Gore, a u perspektivi i BiH i Severne Makedonije, mogao bi se regionalno integrisati, pre svega u oblasti ekonomije, ali i drugih oblika saradnje.

 

Naslovna fotografija: Istinomer/Zoran Drekalović