Tadićeva vlast i NBS odobrili kredite u “švajcarcima”

Poslanik SNS o kreditima vezanim za švajcarski franak. (Otvoreni parlament, 19. 5. 2015. godine)
„Zaboravio je da kaže da su za vreme baš te vlasti Borisa Tadića ti štetni ugovori (za stambene kredite u švajcarskim francima) sklapani na preporuku Narodne banke Srbije, a sada traži i zloupotrebljava na najniži, najlicemerniji, najgnusniji način u političke svrhe nesreću tih ljudi, nesreću koju im je Vlada Borisa Tadića nanela.“
Narodni poslanik Janko Veselinović predložio je nekoliko izmena i dopuna postojeće zakonske regulative kako bi se olakšao finansijski i materijalni položaj građana Srbije koji su uzimali kredite vezane za švajcarski franak, pozivajući narodne poslanike da glasaju za predložene izmene. Ti predlozi, pored toga što ih nisu podržale vladajuće stranke u parlamentu, izazvali su i oštro reagovanje pojedinih poslanika SNS, a posebno Veroljuba Arsića, koji je izneo tvrdnju da je to rađeno za vreme „Vlade Borisa Tadića“ i na preporuku Narodne banke Srbije.

Međutim, odluka da sredstva subvencionisanih kredita preko Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, osim evra, mogu biti indeksirana i u švajcarskim francima doneta je u vreme dok je na čelu Vlade Srbije bio Vojislav Koštunica. Naime, Vlada je 2. marta 2007. godine donela Uredbu o uvođenju subvencionisanih stambenih kredita, vezanih za švajcarski franak.

B92, 2. 3. 2007. godine
“Uredbom o privremenom finansiranju za prvi kvartal za subvencije je bilo izdvojeno 250 miliona, ali je do 23. februara potrošeno 247 miliona dinara, pa je Vlada naknadno za subvencije stambenim kreditima odobrila još 450 miliona dinara. Vlada Republike Srbije donela je i odluku da sredstva subvencionisanih kredita preko Nacionalne korporacije za osiguranje stambenih kredita, osim evra, mogu biti indeksirana i u švajcarskim francima. Ovaj predlog je proizašao nakon analize i preispitivanja dosadašnjeg rada na izdavanju ovih kredita i traženja najjeftinijeg rešenja za korisnike. Najbitniji efekat za građane je što ušteda u krajnjim troškovima subvencionisanih kredita indeksiranih u francima u odnosu na kredite indeksirane u evrima iznosi približno 14 hiljada evra za kredite u visini od 50 hiljada evra, odnosno čak 28 hiljada za kredite od sto hiljada evra, na period od 30 godina.”

Da je Narodna banka Srbije bila protiv takve odluke svedoče izjave tadašnjeg guvernera NBS Radovana Jelašića, koji je u više navrata upozoravao i Vladu i građane Srbije na potencijalne rizike i opasnosti od ovakvog načina zaduživanja.
B92, 2. 3. 2007. godine
“Jelašić je rekao da je „neodgovornost države“ odluka Vlada Srbije da se omoguće subvencije iz budžeta za stambene kredite koji su vezani za švajcarski franak jer se na taj način „građani izlažu većem riziku“. Kretanje odnosa valuta je nepredvidivo, a niža kamata na kredit znači veći rizik, objasnio je on navodeći da je za poslednjih 16 godina najbolje prošao onaj ko se zaduživao u dolarima.”

Da je guverner bio u pravu pokazalo se već u oktobru 2008. godine, kada su sve banke u Srbiji prestale da odobravaju kredite vezane za švajcarski franak uz obrazloženje da su isuviše rizični, te da je zaduživanje u inostranstvu u francima poskupelo i da se očekuju velike promene vrednosti te valute u odnosu na evro. (RTS, 22. 10. 2008. godine)

Budući da je odluka da sredstva subvencionisanih kredita osim evra, mogu biti indeksirana i u švajcarskim francima, doneta u vreme Vlade Vojislava Koštunice, a ne Borisa Tadića, koji je bio predsednik Srbije, kao i da je NBS bila protiv takve odluke, izjavu poslanika Veroljuba Arsića ocenjujemo kao neistinu.

Podsetimo, građani koji su podigli stambene kredite u švajcarskim francima već duži period pokušavaju da od države dobiju pomoć za rešenje svog problema. Udruženje bankarskih klijenata u Srbiji „Efektiva“ ističe da su građani koji su 2008. godine uzeli stambeni kredit indeksiran u francima u vrednosti 40.000 evra tada mesečno otplaćivali ratu u iznosu od 20.000 dinara, sa sada plaćaju 45.000 dinara. Trenutno u Srbiji ima oko 21.000 stambenih kredita u francima, a problemi u njihovoj otplati nastali su sredinom januara ove godine kad je švajcarska valuta naglo ojačala posle ukidanja pariteta franka prema evru. NBS je predložila bankama četiri modela za lakšu otplatu kredita u francima, ali njihovi korisnici tvrde da za njih ni jedan od tih modela nije povoljan.