Mala matura: Iz greške u grešku

Iz skandala u skandal. Iz greške u grešku. Tako bi se moglo okarakterisati nastavak procesa upisa u srednje škole započet skandalom mala matura. Poništavanje prijemnog ispita zbog neuspeha da se spreči krađa testova izazvalo je inflaciju đaka sa maksimalnim brojem bodova koji na osnovu uspeha moraju da budu upisani, zbog čega je veliki broj škola u Srbiji prebukiran. 

Upis u srednju školu 
Tako se u Trećoj beogradskoj gimnaziji na 120 mesta prijavilo čak 180 vukovaca, odnosno dva odeljenja više od planiranog. Slično je i u niškoj Medicinskoj školi „Dr Milenko Hadžić“ gde je na smeru farmaceutski tehničar predviđen upis 30 učenika, ali se na rang-listi nalazi čak 101 đak sa maksimalnih 60 poena. Najmanje jedno novo odeljenje očekuje se da bude formirano u novosadskoj gimnaziji „Jovan Jovanović Zmaj“ kao i leskovačkoj Medicinskoj školi.
Lista proširenja svakako nije konačna, a kako će se okončati ostaje da se vidi.

Istinomer je posetio i dve popularne beogradske srednje škole – Pravno-poslovnu i Prvu ekonomsku, u kojima su nam direktori rekli da svake godine postoji sličan problem sa upisom učenika i da je i u prošlosti dolazilo do toga da se „probija“ zakonsko ograničenje od 30 đaka po odeljenju, odnosno 24 đaka po oglednom odeljenju. Time se samo opterećuju profesori koji imaju više učenika, mada bi bilo bolje rešenje da se poveća broj odeljenja, navode oni.

U međuvremenu stručna javnost ocenjuje ovu najavu kao nastavak loše prakse Ministarstva
„Ide se iz greške u grešku“, kaže za Istinomer Branislav Pavlović, predsednik Sindikata obrazovanja Srbije.
„Nepriznavanje testova je izazvalo problem. Na taj način je olakšan upis vukovcima, a pitanje da li bi imali maksimalni broj bodova da su radili prijemni. Zašto Ministarstvo nije razmišljalo o nekom drugom načinu?“, pita Pavlović.

Njegov kolega iz Foruma beogradskih gimnazija Miodrag Sokić potez ministarstva je osim kao pogrešan ocenio i kao nestručan.
„U pojedine škole biće upisan daleko veći broj đaka, što sigurno nije bilo po planu Ministarstva prosvete. Ispada da se za tate i mame sa Vračara našlo 60 mesta u Trećoj gimnaziji, a za to vreme stručne škole ostaju bez učenika, nastavnici bez posla, a privreda bez kadrova“, poručuje predsednik Foruma beogradskih gimnazija. 

Pravno-poslovna škola
S tim se slažu i direktori Pravne i Ekonomske škole iz Beograda koji kažu da je poništenje prijemnog ispita najviše štete nanelo učenicima koji nisu imali maksimalni broj poena na osnovu uspeha, a dobro su se pripremili za prijemni ispit. Oni su na osnovu uspeha na prijemnom mogli da imaju više bodova i samim tim veće šanse da upišu željenu školu. Ovako u njihove škole su se upisivali samo đaci koji su imali od 56 do 60 poena na osnovu uspeha u osnovnoj školi. Odnosno vukovci i odlični đaci sa tek ponekom četvorkom.

Vanredna i neplanirana proširenja izvesno je, biće veliki izazov za organizovanje nastave u najtraženijim školama. Branislav Pavlović smatra da u Ministarstvu prosvete nisu razmišljali o posledicama koje može da izazove ovakva odluka.
„Trebalo bi da odgovaraju jer se problemi samo umnožavaju. Što bi se reklo – dno dna“, smatra Pavlović.

Novinari Istinomera su razgovarali i sa učenicima i roditeljima. Dok su roditelji smatrali da su njihova deca izigrana jer su mnogo vremena i truda uložili u pripremanje za prijemni, a na kraju se ispostavilo da im to uopšte nije bilo potrebno, učenici koje smo zatekli u školi su bili srećni što su upisali željenu školu, pa se nisu previše žalili na poništenje prijemnog.

„To je stvarno neverovatno, bili smo pod velikim stresom sve vreme dok smo pripremali ispit, a na kraju je ispalo da nam to nije ni trebalo“, kaže jedan roditelj.
„Meni je sada svejedno, bitno je da sam se upisala tamo gde sam htela“, uz smešak kaže njena ćerka, buduća učenica Prve ekonomske škole.