Nezaposlenost manja zbog migracija

Da iz Srbije u proteklih šest godine nije otišlo 200.000 ljudi stopa nezaposlenosti bila bi 19 umesto 12,9 odsto, koliko sada pokazuje Anketa o radnoj snazi. Ove brojke bacaju drugačije svetlo na jedan od najvećih “uspeha” aktuelne vlasti kojima se njeni predstavnici neretko hvale.
Smanjenje stope nezaposlenosti ubraja se u jedan od najvećih uspreha ove vlasti. I na prvi pogled, podaci zvanične statistike zaista deluju impresivno. Iz istog izvora, Ankete o radnoj snazi, koji objavljuje Republički zavod za statistiku (APR) vidi se da je za šest godina stopa nezaposlenosti smanjena sa 23,7 na 12,9 odsto. 
Zvanična statistika kaže da je 2012. godine bez posla bilo 691.841 ljudi. Na kraju prošle godine, na evidenciji nezaposlenih bilo je 416.600 ljudi, što predstavlja značajno smanjenje.
*
Foto: FoNet/AP

Međutim, podaci ekonomiste Dragovana Milićevića pokazuju da je tokom proteklih šest godina zemlju napustilo oko 200.000 ljudi. Što znači da bi, samo po osnovu migracija, nezaposlenost padala sve i da niko nije dobio posao. 

Jednostavna računica pokazuje da bi nezaposlenost bila oko 19 odsto da nije bilo ovih migracija.
Da iseljavanja nisu neuobičajena pojava, naročito kada je reč o zemljama u razvoju, pokazuju i podaci Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD). Ipak, kada je o Srbiji reč, OECD u svojim izveštajima vidi i neke zabrinjavajuće trendove.
Samo tokom 2014. godine, Srbiju je napustilo 57.000 ljudi. Već 2015. godine broj onih koju su emigrirali dostigao je 60.000, pokazuju podaci OECD-a. Ova organizacija migracije iz Srbije opisuje kao “galopirajuće”. Zašto je to tako vidi se i iz podatka da je u periodu od 2005. do 2014, godišnji odliv stanovništa iz Srbije iznosio oko 31.000. To znači da se godišnji odliv stanovništva iz Srbije poslednjih godina udvostručio. 
OECD citira i istraživanje profesora Vladimira Grečića, člana Akademije ekonomskih nauka, koji navodi da dve trećine mladih želi da napusti zemlju. Čak 81,9 odsto njih kaže da bi to učinilo iz ekonomskih razloga. Najatraktivnije zemlje u koje se Srbi iseljavaju su Nemačka i Austrija. Prate ih i Sjedinjene Američke Države i Kanada. 
Time je Srbija, na rang listi 50 zemalja u svetu sa najbrojnijom emigracijom, zauzela 31 mesto. Ukupan broj iseljenika iz Srbije dostiže oko 600.000, pokazuju podaci OECD-a. Broj iseljenika sa visokim obrazovanjem iznosio je 90.000. Prema poslednjim podacima ima i negde oko 10.000 studenata iz Srbije koji studiraju u inostranstvu. Oni su takođe u najvećoj meri potencijalni iseljenici budući da za vreme studija nauče dobro jezik i prilagođavaju se zahtevima tržišta rada zemlje u kojoj studiraju, upozorio je Vladimir Grečić, stručnjak za migracije u intervjuu za Dojče vele. 
*
Foto: Istinomer/ Zoran Drekalović

Da u podacima o rastu zaposlenosti i smanjenju nezaposlenosti nešto ne štima nekoliko puta je upozoravao i Fiskalni savet, ali i autori okupljeni oko publikacije “Kvartalni monitor”, koju izdaje Ekonomski fakultet. 

Dva su najvažnija zaključka na koje su Fisklani savet i Kvartalni monitor poslednjih godina ukazivali. Prvo, snažan rast zaposlenosti u Srbiji, koji traje od 2012. godine, potpuno odudara od sporog rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP). Drugo, visok rast zaposlenosti nije u skladu sa kretanjem nekih makroekonomskih brojki, koje su sa zaposlenošću čvrsto povezani. To su životni standard stanovništva i naplata doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. 
To protivreči i elementarnoj ekonomskoj teoriji i ne dešava se ni u jednoj uporedivoj zemlji, tvrde u Fiskalnom savetu. Ekonomski udžbenici kažu da bi rast BDP-a trebalo da bude jednak zbiru rasta zaposlenosti i produktivnosti. Međutim, Fisklani savet ukazuje i na to da je prema podacima zvanične statistike, zaposlenost, na primer u periodu od 2012. do 2017. godine porasla za više od 19 odsto. U istom periodu rast BDP-a iznosio je oko šest odsto. To znači da je pad produktivnosti, po ekonomskoj teoriji, u tom periodu bio oko 13 odsto. Što se, naravno nije desilo.  
Za razliku od Srbije, sve druge uporedive zemlje Centralne i Istočne Evrope (CIE) u istom periodu imale su očekivani sporiji rast zaposlenosti od rasta BDP-a. Rast zaposlenosti u zemljama CIE  od 2012. do 2017. iznosio je 6,1 odsto uz rast BDP-a od 17,1 odsto. Rast produktivnosti u zemljama regiona  bio je oko 11 odsto. 
Snažan rast zaposlenosti u u Srbiji, takođe, nije ostavio nikakvog traga na druge makroekonomske brojke koje su neposredno povezane sa rastom zaposlenosti. 
Životni standard stanovništva gotovo da uopšte nije povećan od 2012. godine, iako se potrošnja građana Srbije velikim delom finansira prihodima od rada, upozoravaju u Fiskalnom savetu. Po podacima RZS-a, ukupna lična potrošnja u Srbiji realno je porasla od 2012. do 2017. svega 1,3 odsto, što ni izbliza ne podržava podatke o visokom rastu zaposlenosti iz ARS-a.
Na nepouzdanost ARS-a neposredno ukazuje i kretanje naplaćenih doprinosa za obavezno socijalno osiguranje. U istom petogodišnjem periodu, doprinosi su porasli za 3,7 odsto.
*
Foto: Istinomer/ Zoran Drekalović

Ima autora koji smatraju da je rast zaposlenosti moguć, i uz stagnaciju BDP-a. Jedan od njih je i Mihail Arandarenko, profesor Ekonomskog fakulteta. Ukratko, Arandarenko, koji važi za jednog od najvećih stručnjaka za tržište rada u Srbiji, u svojim analizama ranijih godina je objašnjavao da je ovakav snažan rast zaposlenosti moguć, ukoliko se povećavaju nekvalitetni, odnosno neproduktivni poslovi koji malo utiču na proizvodnju.

Analize Fiskalnog saveta, očekivano, obavezno je demantovao i Miladin Kovačević, direktor Republičkog zavoda za statistiku. Iz RZS su podsećali da je 2014. godine došlo do promene metodologije kojom se meri zaposlenost, a da Fiskalni savet to nije uvažio kao argument. 
Iz RZS su objašnjavali da je u tom petogodišnjem periodu rast zaposlenosti iznosio 352.900. Od toga se oko  250.000, odnosilo na privremenu i povremenu, obično slabo plaćenu, neformalnu zaposlenost. 
“Od takvog rasta zaposlenosti ne može se, čak ni u teoriji, očekivati da se reflektuje na rast BDP-a i na naplatu doprinosa od obaveznog socijalnog osiguranja”, odgovarali su iz Republičkog zavoda za statistiku. 

Naslovna fotografija: FoNet/AP