Stranci znaju bolje u Beogradu, u Nišu država

Gradonačelnici Kraljeva i Čačka nesebično su državi ponudili državni aerodrom “Morava”, dok se Nišlije nedeljama grčevito bore da svoj aerodrom “Konstantin Veliki” sačuvaju - od upliva države. Da li će u tome uspeti, ne zna se, jer Skupština grada Niša još nije aminovala odluku lokalnih vlasti. Iako je po svoj prilici razlog za to ugovor sa koncesionarom “Nikole Tesle”, nadležni ne žele da priznaju, već unose dodatnu zabunu krajnje kontradiktornim izjavama.
Ne umemo da upravljamo aerodromima. Država preuzima da vodi računa o niškom aerodromu i da ga razvija. Imamo obavezu da se konsultujemo sa Vansijem ako Niš pređe milion putnika. U ugovoru sa koncesionarom beogradskog “Nikole Tesle” ne spominje se aerodrom u Nišu. Preuzimanje nema nikakve veze sa politikom. Priča o niškom aerdromu je podstaknuta sukobom među niškim naprednjacima…
Sve ove izjave čuli smo za svega tri meseca od različitih predstavnika vlasti. U ovom tekstu izdvojili smo najupečatljivije primere, koji ilustruju kako su ove tvrdnje ne samo neusaglašene, već u velikoj meri kontardiktorne i kako javnost i dalje ne zna “koliko košta” niški aerodrom.
*
Foto: FoNet/Dragan Antonić

Sve je počelo vešću o koncesiji beogradskog aerodroma “Nikola Tesla”. Još sredinom januara predsednik Srbije Aleksandar Vučić pomenuo je, doduše usput, da je država prilikom sklapanja ugovora sa francuskom kompanijom “Vanci airports” mislila i na ostale aerodrome u zemlji.

“Zaštitili smo i rast regionalnih aerodroma. Imaćemo pravo da (aerodrome) u Nišu i Kraljevu i Ponikve da razvijamo. Dakle, i na to smo mislili i to prilično slobodno, jer tu su ograničenja od 12 godina do milion putnika. Mi smo sad u Nišu na oko 300.000 putnika.“
Na konstataciju novinara da je niški aerodrom zapravo “ukrao“ putnike prištinskom aerodromu, Vučić je rekao da to nije tačno, već da se Niš zapravo razvijao na račun Beograda.

Ne umemo sa aerodromima
Za ovu priču naročito zanimljivo – kao jedan od razloga za koncesiju Vučić je naveo to što stranci bolje umeju da upravljaju aerodromima.
“Taj operater mnogo bolje radi aerodrome nego što bismo mi radili, ko god da dođe, bilo da su to Kinezi, Arapi, Vansi, Nemci, ko god hoćete. Bolji su nego mi, u svemu su bolji“, rekao je tada Vučić govoreći o beogradskom aerodromu, da bi tek koji mesec kasnije odlučio da država, ipak, zna da upravlja aerodromom u Nišu, a da su Nišlije “tupave”, jer to ne razumeju.
Ova januarska izjava Vučića o niškom aerodoromu tada nije izazvala previše pažnje, jer je koncesija aerodroma Beograd dugo najavljivana, a i generalno je prihvaćen stav da država zaista “nije znala” da upravlja aerodromom “Nikola Tesla” o čemu smo već pisali ovde i ovde
Međutim, tri meseca nakon toga, usledila je vest da je uprava grada Niša rešila da Vladi Srbije preda na upravljanje aerodrom “Konstantin Veliki“. U obrazloženju je navedeno da će se sve odluke vezane za niški aerodrom donositi u Beogradu, da je on strateški bitan za državu i da je prevazišao lokalne okvire.
*
Foto: FoNet/Direktorat civilnog vazduhoplovstva

Tri dana nakon odluke, Vučić je izjavio da grad Niš nije u stanju da sam upravlja aerodromom, te da prelaskom u državno vlasništvo Niš (ili kako je rekao iz državnog u državnog) neće biti oštećen, već naprotiv, da će i aerodrom i sam grad prosperirati.

“Ovde je reč o prelasku nečega iz državne u državnu svojinu, reč je o dve različite institucije države. Nema ovde privatizacije”, rekao je Vučić.
I ministarka za građevinu, saobraćaj i infrastrukturu Zorana Mihajlović bila je saglasna.
“Država preuzima da vodi računa o niškom aerodromu zato što je neophodno da u kratkom vremenskom periodu uložimo veliki novac da bi Niš mogao dalje da se razvija. Sve analize i studije kažu, ne bude li bilo ulaganja 2020. godine ostaćemo na 350.000 putnika, budemo li ulagali imaćemo 650.000“, izjavila je Mihajlović prilikom posete Nišu 3. aprila.
Tvrdnje predsednika i ministarke ovde su na istom tragu. Međutim, kada su u pitanju razlozi zbog kojih se u javnosti podigla prašina, mišljenja im se, očigledno, razilaze.
Koncesionar (ni)je tražio
Naime, predsednik Vučić je priču oko preuzimanja niškog aerodoroma ubrzo “prebacio“ na politički teren.
“To je sve zbog sukoba u SNS u Nišu. Opozicija je to iskoristila. Hteli su da ostanu, da država njima daje pare, da niko ne može da ih smeni, kad pregovaraju sa ‘low cost’ kompanijama, ovde ćemo mi da vidimo naše interese. Hoćete aerodrom? Nećete naš novac, nećete novac Srbije, nećete novac svih građana Srbije u Nišu, mislite da imate sami dovoljno novca…”, rekao je Vučić i maltene ucenio Nišlije.
Sa druge strane, Mihajlović je novinarima u Nišu rekla “da preuzimanje aerodroma u Nišu nema baš nikakve veze sa politikom“.
Osim ovih kontardiktornih izjava i to, gotovo, u istom satu, ministarkina priča bila je potpuno neusaglašena sa predsednikovom i po pitanju koncesije aerodroma “Nikola Tesla“. 
“Mi smo podigli taj aerodrom. Imamo obavezu da se konsultujemo sa Vansijem ako Niš pređe milion putnika, što je za narednih 12 godina nemoguće. Prognoza je da će 2027. on imati 774.068 putnika godišnje ako mi budemo njime upravljali. Nikoga ne pitamo za do milion putnika. Za sve u prečniku od 150 do 230 kilometara od Beograda”, rekao je Vučić 2. aprila
Mihajlović je, pak izjavila sledeće:
“Nema apsolutno nikakvog ograničenja i nema nikakve veze sa tim što smo potpisali jedan vrlo važan i veliki ugovor za nas, a tiče se ulaganja u aerodrom ‘Nikola Tesla’ i to će se videti kada koncesionar uđe u posed.“

*
Foto: FoNet/Vlada Srbije

Da u ugovoru sa koncesionarom beogradskog aerodorma, ipak, postoji određenih ograničenja za ostale aerodrome, osim Vučića, potvrdio je i Zoran Ilić, pomoćnik Zorane Mihajlović, zadužen za vazdušni saobraćaj.

“Stvar je vrlo prosta, da bi vam dao određenu ponudu, koncisionar je postavio određene uslove koje smo mi u minimumu utvrdili. U tom ugovoru predviđeno je da država ukoliko razvija aerodrome u radijusu od 230 kilometara od Beograda, ne može da razvija one koji će imati preko milion putnika, a da pri tome nema obavezu naknade prema koncesionaru“, rekao je Ilić  gostujući na televiziji “Al Džazira“.
Resornu ministarku tako je demantovao ne samo predsednik države, nego i njen pomoćnik. Ali ni to nije sve. Dan nakon Ilićevog izlaganja, Mihajlović je izdala saopštenje u kome kaže da razvoj niškog aerodroma nije ograničen koncesijom i da se ovaj aerodrom ni ne spominje u ugovoru. Iako to ne možemo da proverimo, jer ugovor nije objavljen, Mihajlović je u istom tom saopštenju priznala da se spominju aerodromi na udaljenosti do 230 kilometara od Beograda, što obuhvata i Niš.
“Sa stanovišta Ugovora o koncesiji aerodroma ‘Nikola Tesla’ potreba ‘za konsultacijama’ sa koncesionarom postoji samo i isključivo u periodu dok aerodrom ‘Nikola Tesla’ ne dostigne 12 miliona putnika godišnje i ukoliko bilo koji drugi aerodrom koji se nalazi u radijusu od 150 km do 230 km usluži više od milion putnika godišnje“, stoji u saopštenju.
Dakle, vrlo je moguće da se niški aerodrom ne spominje doslovce, ali se on svakako nalazi u ovom radijusu, pa je jasno da se pomenuta klauzula odnosi i na “Konstantin Veliki“.
Dug “napravila” kasarna 
Podsećamo, informacija o vraćanju aerodroma pod okrilje države, i to u trenutku kada je on počeo da se razvija i da broji sve više letova i putnika, razljutila je Nišlije, koji su organizovali niz protesta i zatražili smenu gradonačelnika Niša Darka Bulatovića.
Bulatović je odgovorio da su osnovni razlog za ovakvu odluku ugovorne obaveze od pre devet godina, koje su, kako kaže, nametnule ogromne finansijske obaveze gradu – više od milijardu dinara.
Organizacija Nacionalna koalicija za decentralizaciju (NKD) iz Niša pribavila je, međutim, kopiju Ugovora o prenosu prava korišćenja nepokretnosti u državnoj svojini iz 2010. godine, u kome se vidi da se ovaj dokument ne odnosi samo na aerodrom, već i na prenos zemljišta kasarne “Bubanjski heroji“, odnosno da ovaj dug nije nastao samo zbog aerodroma.
Naime, država, odnosno Ministarstvo odbrane ustupilo je gradu Nišu deo kompleksa aerodroma i deo kompleksa kasarne. Na mestu nekadašnje kasarne grad je trebalo da izgradi stanove i da u roku od pet godina 21 odsto novih stanova preda Ministarstvu odbrane. S obzirom da se to nije dogodilo, grad je dužan da na ime naknade štete državi plati iznos koji predstavlja tržišnu vrednost vojnog kompleksa. To, dakle, znači da dug o kome govori Bulatović nije nastao zbog aerodroma, već zbog toga što grad nije ispunio obećanje prema Ministarstvu odbrane i na vreme izgradio stanove. 
Dajemo vam vaš aerodrom
Ono što u Nišu nisu, izgleda su razumeli u Kraljevu i Čačku. Prvo se gradonačelnik Kraljeva Predrag Terzić javno zapitao šta je potrebno da lokalna samouprava uradi kako bi aerodrom (aerodrum u interpretaciji Terzića, prim. Istinomer) “Morava” proradio, a predložio je i da se Kraljevo, ako treba i zaduži, pa da onda preda aerodrom državi.
Gradonačelnik Čačka Militin Todorović svoje molbe “stavio je i na papir”. Pismenim putem se obratio predsedniku i premijerki sa molbom da pomognu proces preuzimanja i konverzije aerodroma “Morava” iz vojnog u mešoviti.
Osim ovog udvorničkog pristupa, apsurdno je što dvojica gradonačelnika državi nude nešto što je već u njenom vlasništvu. Naime, aerodrom “Morava” još je pod ingirencijom Ministarstva odbrane, jer je prvenstevno služio kao vojni aerodrom, a plan države je da postane vojno-civilni, što još nije realizovano.
*
Foto: FoNet/Ministarstvo građevine, saobraćaja i infrastrukture

A predsednik države poručio je “sebičnim” Nišlijama da, ako oni neće da daju aerodrom, ima ko hoće.


“Ako građani Niša ne žele da aerodrom poklone državi, Vlada Srbije će da ulaže u druge aerodrome, poput aerodroma Morava ili Ponikve”, rekao je Vučić, a proteste u Nišu ocenio kao “najtupavije koje je video do sada.”
Šta je država namenila niškom aerodromu sa sigurnošću ćemo znati tek kada ugovor sa Vansijem bude objavljen. U međuvremenu, Nišlije ne odustaju od zahteva, a predsednika države, čija je poseta Nišu zakazana za 25. april, dočekuju “tupavo” – novim protestom.
Naslovna fotografija: FoNet/Vlada Srbije