Za dobru upravu neophodna i veća uključenost građana

Mimo izbora, obični građani u Srbiji gotovo da ne učestvuju u demokratskim procesima, rečeno je na konferenciji “Dobro upravljanje i efikasnost građanskog učestvovanja”. Međutim, veoma je teško da glas građana koji žele da se uključe stigne do odgovornih institucija, ocenilo je nekoliko predstavnika civilnog društva, koji su učestovali u diskusiji. Glavne preporuke skupa uključuju promenu zakona o građanskoj inicijativi, profesionalizaciju REM-a i šira ovlašćenja za Agenciju za borbu protiv korupcije.
Podaci poslednjeg istraživanja javnog mnenja o učešću građana u demokratskim procesima, koje CRTA sprovodi već petu godinu za redom, pokazuju veoma malu zainteresovanost građana za različite vrste učešća u politici.
*
Direktorka CRTE Vukosava Crnjanski / Foto: Marko Risović, Kamerades
“Tek četvrtina građana zainteresovana je za politiku, jedino se izbori prepoznaju kao način učešća građana u demokratskim procesima, više od 75 odsto građana ne veruje da može svojim angažmanom da dovede do bilo koje promene, i na lokalu i na nacionalnom nivou, skoro polovina nije uopšte zainteresovana da se uključi”, rekla je direktorka CRTE Vukosava Crnjanski.
Prema njenim rečima, ovi zabrinjavajući rezultati bili su osnova za razgovor tokom ove dvodnevne konferencije, gde je, između ostalog, zaključeno da je potrebno menjati zakon koji reguliše građansku inicijativu, kao i donošenje jedinstvenog izbornog zakona.
Predsednica Vlade Ana Brnabić, koja je prisustvovala današnjem panelu, rekla je da je Vlada želi da čuje različite inicijative i da je otvorena za dijalog i saradnju, jer nijedna vlada ne zna šta je najbolje uraditi u svakom segmentu društva.
“Vlada je otvorena za inicijative i one moraju da dolaze od civilnog društva, jer ako dolaze od vlade one su nametnute, jer nijedna vlada, koliko god da predsednik vlade misli da je pametan ili pametna, nijedna vlada nema kapaciteta da to uradi”, rekla je Brnabić dodajući da konkretne stvari moraju da dolaze od civilnog sektora, biznis sektora i akademije.

*
Predsednica Vlade Ana Brnabić sa drugim učesnicima konferencije / Foto: Marko Risović, Kamerades

Brnabić je rekla da je pogađa to što veoma mali broj građana želi da se bavi politikom, čemu je, kako je rekla, doprinelo više faktora, uključujući i medije.
“Tome je doprinela polarizacija (u društvu) i viđenje da ako želite da se bavite politikom, želite da se bavite politikom samo i isključivo iz ličnih interesa. U tome nam mediji nisu naročito pomogli, rekla bih i neki koji se zovu istraživački mediji i mislim da treba da damo ljudima mogućnost da pokažu da se ne bave svi ljudi politikom iz ličnog interesa”, rekla je Brnabić.
Predsednica Vlade, međutim, nije objasnila kako tačno istraživački mediji svojim tekstovima utiču na negativnu percepciju građana o političarima.
Na narednom panelu, iz publike se moglo čuti i nekoliko komentara predstavnika civilnog sektora o tome kako institucije slabo reaguju na već postojeće inicijative koje dolaze od građana, što opet može dodatno uticati na motivisanost građana da se uključe u politiku. Isto tako, prisutni u publici ocenili su da upravo vlast utiče na polarizaciju u društvu, a ne onih 11 odsto zainteresovanih građana.
*
Foto: Marko Risović, Kamerades

Baronesa Frensis de Suza iz britanskog Doma lordova govorila je o trenutnoj situaciji u zemlji nakon Bregzita i lekcijama koje se iz toga mogu izvući. Prema njenim rečima, pored kontrolne uloge parlamenta, ključne su uloge medija i civilnog društva.
“Ako parlament nije u stanju da spreči zloupotrebu ovlašćenja od strane vlade… kome da se okrenemo u društvu kada želimo da aktuelna vlast bude odgovorna za to što radi? Gledamo, trebalo bi da možemo da gledamo u medije, pravosuđe, sindikate i civilno društvo… Politička nesigurnost, uspon ekstremne desnice, konflikti, do sad neviđene migracije, koje su rezultirale u demografskim promenama, klimatske promene, zbog svih tih izazova, vlast treba posmatrati, izazivati i podržavati mnogo više nego ikada pre i organizacije civilnog društva tu će imati ključnu ulogu”, rekla je de Suza.
  
Kao rezultat konferencije “Dobra uprava i efikasnost građanskog učešća”, koju su organizovali Wilton Park i CRTA uz podršku Britanske ambasade, kreirane su preporuke koje treba da doprinesu otvorenom, odgovornom i participativnom upravljanju u Srbiji. 
Glavne preporuke podrazumevaju da, kada su u pitanju javne rasprave, predlagač propisa treba da objavljuje priloge uz nacrte zakona i izveštaje o javnim raspravama. Zakon koji reguliše narodnu inicijativu, usvojen još 1994. godine i treba da se promeni tako da omogući građanima da se lakše organizuju i direktno utiču na odluke koje se tiču njihovih života. Novi zakon bi trebalo da obezbedi duži rok za prikupljanje potpisa građana, blagovremeno izjašnjavanje skupštine u vezi sa inicijativom i adekvatnu sudsku zaštitu predlagača. 
U kontekstu uslova za održavanje slobodnih i fer izbora, potrebno je doneti jedinstveni izborni zakon i ojačati Republičku izbornu komisiju kroz profesionalizaciju članova i formiranje stalne stručne službe. 
Takođe, potrebno je usvojiti novi Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije koji će precizirati odredbe kojima se definišu, ali i sankcionišu zloupotrebe javnih resursa u izbornom procesu. Potrebna je potpuna revizija načina funkcionisanja i rada REM-a koja podrazumeva promenu u načinu izbora članova i obezbeđivanju njene potpune nezavisnosti u zaštiti javnog interesa u radu elektronskih medija, zaključeno je na konferenciji.

Naslovna fotografija: Marko Risović, Kamerades