Građani će glasati i u privatnim kućama i kafanama

Članovi RIK-a su na sednici, održanoj 3. aprila doneli Rešenje o određivanju biračkih mesta za glasanje na izborima za narodne poslanike Narodne skupštine.

Na predstojećim izborima građani Srbije će moći da glasaju na ukupno 8.378 biračkih mesta, koje je utvrdila Republička izborna komisija.

Biračka mesta se određuju uglavnom u prostorijama koje su u javnoj svojini, pa će tako birači, kao i prethodnih godina, glasati u vrtićima, osnovnim školama, zdravstvenim institucijama, prostorijama javnih preduzeća i slično. Međutim, Uputstvo za sprovođenje izbora za narodne poslanike dozvoljava da biračko mesto bude i u objektima koji su u privatnoj svojini, pa će tako pojedini građani svoje biračko pravo ostvarivati u privatnim preduzećima, privatnim kućama, pa čak i kafanama.  
Da bi neka kafana ili privatna kuća postala biračko mesto, opštinska odnosno gradska uprava mora tu odluku da obrazloži.

„Obrazloženje mora da sadrži da na primer ne postoji objekat u javnoj svojini u blizini kako bi ispunilo uslove iz člana 47 Upustva za sprovođenje izbora za narodne poslanike. Obrazloženje mora da se pozove i na pravne dokumente (Zakon ili uputstvo) i objasni situaciju zašto konkretno mesto u privatnoj svojini mora da se odredi kao biračko mesto umesto objeka u javnoj svojini“, kaže Pavle Dimitrijević, šef pravnog tima „Građani na straži“, misije koja prati celokupan izborni proces.

Biračkih mesta u privatnim ustanovama i objektima ukupno je 722, utvrđeno je analizom koju je sprovela Inicijativa Otvoreni parlament.  Većinu tih biračkih mesta čine privatni domovi, pa se postavlja pitanje može li se ta mogućnost zloupotrebiti. 

U vezi sa tim, u medijima se u februaru pojavila vest da je Opštinska izborna komisija u Rakovici donela odluku da formira biračko mesto u privatnoj kući istaknutog stranačkog funkcionera Srpske napredne stranke. Prema pravilima ovo nije zabranjeno, ali se postavlja pitanje da li to na bilo koji način može uticati na regularnost izbora. 
Dimitrijević kaže da bi jedina zloupotreba koja bi mogla da se desi to da neko pokuša da taj prostor „iznajmi“ i da za to od države dobije novac na ime nadoknade za „iznajmljivanje prostora“.  
*
Analiza biračkih mesta (Klliknuti za uvećanje)

Pravila jasno definišu u kojim se prostorijma ne može otvoriti biračko mesto.

(Član 48, Uputstvo za sprovođenje izbora za narodne poslanike Narodne skupštine raspisanih za 24. april 2016. godine)
„Za biračko mesto ne može biti određena prostorija u verskom objektu, objektu u vlasništvu političke stranke ili objektu koji koristi politička stranka, kao ni u objektu u vlasništvu kandidata za narodnog poslanika, ili člana njegove porodice.“

Što se tiče građana koji žive na Kosovu, oni će moći da glasaju u 17 opština. 

Na biračkim mestima na prostoru Kosova neće biti posmatrača, što može dovesti u pitanje regularnost izbora. Druga razlika u odnosu na ostatak države jeste i to što što se nakon zatvaranja biračkih mesta u kosovskim opštinama ne utvrđuju rezultati, već se pečate kutije.

„Uz pratnju OEBS-a cele glasačka kutije, sa izvodima iz biračkog spiska i neupotrebljenim glasačkim listićima, transportuju se u dva prihvatna centra, koji će biti u Raškoj i Vranju. Tamo će članovi biračkog odbora sa članovima radnih tela za KIM skinuti pečat i utvrditi rezultate“, kaže Dimitrijević.

U skladu sa dužnostima RIK je doneo i Pravila o radu biračkih odbora, kojima se bliže uređuje rad biračkih odbora na sprovođenju izbora raspisanih za 24. april 2016. godine. Udruženja CRTA, CESID i „Građani na straži“ pratiće rad organa za sprovođenje izbora.