Zakon o eksproprijaciji: Da li će privatni interes nadvladati javni?

Skupštine Srbije usvojila je izmene Zakona o eksproprijaciji uprkos najavljenim blokadama puteva i zahtevu dela opozicije i nekoliko ekoloških udruženja da zakon bude povučen iz procedure jer se njime legalizuje uzimanje privatne imovine koja se nađe na putu državnim projektima. I dok predstavnici vlasti tvrde da novi zakon nije donesen zbog Rio Tinta i da neće služiti za to da se nekom oduzme kuća ili zemlja, pravnici objašnjavaju da ovakav zakon nije trebalo da bude donet jer ostavlja prostor za zloupotrebe.

Dosadašnji Zakon o eksproprijaciji, koji je predviđao da javni interes može da se utvrdi samo za izgradnju objekata javne svojine, poput škola, bolnica, saobraćajne infrastrukture… bio je prepreka za izgradnju Beograda na vodi. Da bi ga zaobišla, Vučićeva vlada je 2015. predložila poseban zakon kojim je izgradnja stambenih, poslovnih i komercijalnih objekata na Savskom amfiteatru proglašena za javni interes. Usvajanjem leks specijalisa za Beograd na vodi tadašnji skupštinski saziv omogućio je da svi objekti koji su se našli na putu tom projektu, uključujući i privatnu imovinu građana, budu podložni eksproprijaciji, suprotno Ustavu i Zakonu o eksproprijaciji.

Šest i po godina kasnije, na predlog vlade Ane Brnabić, parlament je usvojio izmene tog istog Zakona o eksproprijaciji, koje će omogućiti izgradnju “novih Beograda na vodi”, odnosno realizaciju bilo kog projekta za koji vlast oceni da ima poseban značaj za državu. To praktično znači da bilo čija imovina u svakom trenutku može biti predmet eksproprijacije.

Povezan sadržaj
Jelena Manojlović 7. 9. 2015.

 

U novom zakonu piše da “Vlada može da utvrdi javni interes i radi realizacije projekata za izgradnju objekata od značaja ili od posebnog značaja za Republiku Srbiju, a koji projekat se realizuje na osnovu zaključenog međunarodnog ugovora u kojem je jedan od potpisnika Republika Srbija”.

Za naše sagovornike iz Komiteta pravnika za ljudska prava – Jukom i Transparentnosti Srbija ovaj deo zakona najviše je sporan, jer se iz njega ne može ni pretpostaviti na šta će sve zakon biti primenjen.

To je problematično zbog toga što nas dosadašnje iskustvo uči da se korišćenjem međudržavnih sporazuma, kao pravnog osnova, realizuju i projekti čisto komercijalnog karaktera. Tipičan primer za to je Beograd na vodi. Drugim rečima, nema nikakvog ograničenja u pogledu oblasti ili delatnosti u kojima će se ti projekti realizovati”, kaže Nemanja Nenadić, programski direktor Transparentnosti Srbija.

 

Moguće zloupotrebe i korupcija

 

Istakavši da po novom zakonu privatno strano lice može da ekspropriše i privatnu i državnu svojinu, a da je do sada privatnu svojinu mogla da ekspropriše samo država, Dragiša Ćalić, pravni savetnik u Jukomu, je kao najveći problem naveo to što novim zakonom nije precizno i jasno određeno šta se i pod kojim uslovima može smatrati javnim interesom da bi se neko dobro eksproprisalo.

Zakon sam po sebi ne deluje toliko loše, ali idemo od pretpostavke da će moći svašta da se podvede pod javni interes. Na primer, naša država ima sporazum sa nekom stranom firmom, velikim ulagačem i kaže – ‘evo, mi smatramo da je javni interes da oni sagrade, recimo, nuklearnu elektranu’. I za te potrebe oni sada mogu da uzmu i državno i privatno vlasništvo. Umesto da smo išli ka tome da se strožije i konkretnije odredi šta je javni interes, mi smo proširili krug ljudi u čije ime može da se kaže da je nešto javni interes”, kaže Ćalić.

Stoga je, po njegovim rečima, opravdan strah da će “sada svaki interes svakog prebogatog investitora iz inostranstva biti podveden pod javni interes”. Drugim rečima, mogućnost zloupotrebe je velika.

To diskreciono odlučivanje, a u sadejstvu sa netransparentnošću prilikom zaključivanja ovakvih međudržavnih sporazuma stvara ogromne rizike za korupciju”, upozorava Nenadić.

 

Po hitnom postupku

 

Za stručnjake je sporno i što novi Zakon o eksproprijaciji predviđa da se svi postupci sprovode po hitnom postupku.

Svi postupci po predlogu izmena postaju hitni, što znači da se eksproprijacija sprovodi u roku od 5 (+3) dana. Zakon će omogućiti i privremeno zauzimanje zemljišta u trajanju od najduže tri godine, ako je u pitanju projekat koji Vlada proglasi za projekat od državnog ili medjunarodnog značaja. Svaki ugovor o kreditu može da se tumači kao međunarodni ugovor, a takođe i svaki projekat koji proizilazi iz ugovora o strateškom partnerstvu“, ocenio je Nacionalni konvent o Evropskoj uniji, koji je takođe tražio povlačenje izmena zakona iz procedure.

Istovremeno, pravni savetnik u Jukomu naglašava da su rokovi za odlučivanje smanjeni i dodaje da efikasnost države može na različite načine da se pokaže, ali nikako na kratkim rokovima za sam postupak eksproprijacije.

Vlada je ranije imala rok od 90 dana da odluči da li se ide na eksproprijaciju, sada ima 15 dana. Da li vi mislite da neka vlada može u roku od samo 15 dana da odluči da li je nešto javni interes, a radi se o nekom velikom, kapitalnom objektu? Istovremeno vlasnik zemlje koja treba da se ekspropriše ima rok od pet dana da odluči. Sad zamislite da imate rok od pet dana da odlučite šta ćete sa dedovinom, da li je dobra cena ili nije”, kaže Ćalić.

 

Verujte na reč

 

Budući da je zakon usvojen uprkos kritikama dela javnosti, kao mogućnost ostaje da se ide na ocenu ustavnosti i zakonitosti zakona, obaška što jedan njegov deo predviđa da se za nelegalizovane objekte plaća građevinska cena, suprotno Ustavu koji predviđa da se za privatnu svojinu plaća tržišna cena, koja je veća, kaže Ćalović.

I dok deo javnosti upozorava da će izmenama Zakona o eksproprijaciji privatni interes nadvladati javni, predstavnici vlasti tvrde da će izmene “služiti samo tome da se brže implementiraju projekti od strateškog značaja za Srbiju”.

Da smo imali takav zakon, za Svetog Nikolu imali bi završen autoput do Požege”, rekla je u parlamentu premijerka Ana Brnabić, tvrdeći da Zakon o eksproprijaciji nema veze sa Rio Tintom niti sa bilo kojom drugom kompanijom, jer “ne postoji ni jedna parcela koju treba eksproprisati” budući da je Rio Tinto, prema njenim rečima, kupio sve bez ikakvog mešanja države.

Predsednik Aleksandar Vučić izjavio je da može da vraća samo one zakone za koje smatra da nisu u skladu sa Ustavom, a predložene izmene Zakona o eksproprijaciji su, tvrdi, u skladu sa najvišim pravnim aktom.

 

Naslovna fotografija: FoNet/Evropska zelena partija