Putovanje do “Prokopa” ulazi u šestu deceniju

Stanica u Prokopu biće potpuno završena za oko tri godine, kazao je ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović, a pre skoro pet godina tadašnji premijer Vučić je, na svečanom otvaranju ove stanice, naglasio da će sve biti završeno 2018!

Tog 26. januara 2016. Vučić i visoki državni i gradski funkcioneri “obeležili su kraj prve faze radova” na železničkoj stanici, na kojoj su tada izgrađeni novi koloseci i peroni, a osim BG voza, koji je tuda već prolazio nekoliko godina, počeo je da saobraća i voz za Novi Sad.

Beta 26. 1. 2016. godine
“Znate da nisam veseo i optimističan čovek, ali kada vidim ovako nešto ja osmeh ne mogu da sakrijem - rekao je premijer Vučić okupljenima.”

Iako je, kako je istaknuto, rok za kompletan završetak stanice 2019. godina, Vučić je tada obećao da će ona biti završena godinu dana ranije.

Otvaranje stanice, januar 2016 / Foto: FoNet/Zoran Mrđa

Tanjug, 26. 1. 2016. godine
“Železnička stanica Prokop trebalo bi kompletno da bude završena već 2018, godinu dana pre planiranog roka, rekao je Vučić i najavio da sledeća faza radova na njoj počinje u martu.”
Mada je Vučić tvrdio da su “radovi na Prokopu završeni u roku” i da je “sve čisto kao suza” Upravni sud presudio je u junu 2015. da je u postupku javne nabavke, kada je izabrana grupa izvođača na čelu sa “Energoprojektom”, prekršen Zakon o javnim nabavkama. Prema toj odluci, službenik „Železnica“ pojavio se i na strani naručioca i na strani ponuđača radova, što je protivzakonito.

Istinomer, 26. 1. 2016. godine
“Normalno niko sada ne može da ode da odnese cigle, mermer, šta su već tamo stavili, trafo stanice i da ponese kući i kaže ja sam uložio ovo, ovo nosim sa sobom, a evo pare vama, koji ste dali. To nije realno“, kazao je za Istinomer Dragan Dobrašinović iz “Topličkog centar za demokratiju i ljudska prava“, koji je kao građanski nadzornik 2014. podneo tužbu Upravnom sudu.

Na podsećanje da je Upravni sud presudio da je tender nezakonit, premijer Vučić odgovorio je da ne želi da sluša o tome na dan otvaranja “Prokopa”.

Istinomer, 26. 1. 2016. godine
“To što se nekome ne sviđaju rezultati, to što bi neko želeo, pa svojom mržnjom na društvenim mrežama da unizi i uništi i ovakav dan, ja mogu da mu odgovorim rečenicom Nikole Tesle – vašom mržnjom pretvorenom u električnu energiju, govorim o tim ljudima koji su takve teme pokretali danas, mogli biste gradove da obasjavate i osvetljavate.“
Posle ceremonije na “Prokopu” oglasio se i bivši ministar infrastrukture Milutin Mrkonjić koji je rekao da se ne bi pojavio na otvaranju, čak i da je dobio poziv, jer „otvara samo nove projekte”, a ne one „ofarbane i sveže okrečene“. Tada se na njega sručila lavina napada iz redova SNS.

Tanjug, 27. 1. 2016. godine
'Mrkonjiću bi bilo bolje da se bavi menadžerskim poslom za pevačice, jer mu to dobro ide’, rekao je ministar unutrašnjih poslova Nebojša Stefanović, a ministarka saobraćaja Zorana Mihajlović ‘izrazila je nadu’ da taj stav nije i stav SPS, jer bi to pokazalo da je ta partija ‘spremna da se udruži sa svima protiv onoga što rade Vlada i SNS’. ‘Videćemo šta će reći lider SPS Ivica Dačić, ali daleko od toga da je u pitanju samo krečenje Prokopa, kao što tvrdi Mrkonjić, jer da je bilo samo krečenje, to je mogao da uradi i on’, rekla je Mihajlović, koja je i potpredsednik SNS.”

Inače, izgradnja „Prokopa“ u medijima je decenijama označavana kao „Gradnja Skadra na Bojani“.

Danas, 22. 1. 2012. godine
„’Prokop’ je od početka radova ocenjen kao ‘najveći infrastrukturni projekat’. Projektno rešenje doneto je 1971, a projekat je završen 1974. godine, dok se sa radovima počelo 1977. s ciljem da isti budu završeni maja 1979. godine, ali taj rok nije ispunjen. Tokom osamdesetih godina prošlog veka radovi su nekoliko puta obustavljeni i ponovo započinjani, ali završetak železničke stanice nijednog trenutka se nije nazirao. Ni tokom devedesetih godina nije se daleko odmaklo sa radovima. Naime, početkom poslednje decenije prošlog veka radovi su počeli, ali ih je raspad SFRJ opet prekinuo. Ipak, tokom tih radova postavljene su šine i stanica je uključena u sistem ‘Beovoza’, a delom i u međugradski saobraćaj.”
Prema nekim procenama, za prvih 30 godina, do 2007, u ovaj projekat uloženo je oko 900 miliona evra – “Grad 67 odsto novca (iako je prvobitnim dogovorom iz 1974. godine bilo planirano samo 20 posto), a Republika, odnosno Železnice Srbije ostatak sredstava”.

Politika, 18. 11. 2007. godine

“Taman kada su se stvari pomerile sa mrtve tačke u početnoj fazi za izgradnju Beogradskog železničkog čvora (četiri putničke stanice Rakovica, Beograd centar ‘Prokop’, Novi Beograd i Zemun, umesto postojeće na Savskom pristaništu) i oslobađanje dragocenog prostora u Savskom amfiteatru, iskrsao je novi problem. Mađarsko–kiparska kompanija ‘Trigranit’, pobednica na tenderu, koja je trebalo da do 2008. godine podigne stanicu sa deset koloseka i šest perona sa pratećim trgovinsko poslovnim centrom, naprasno je letos odustala. Opravdanje je bilo–nepristupačnost lokacije i nedostatak prostora za parkiranje. Na kraju su zaključili da je ovaj prostor premali za sve što se na njemu planira. ‘Energoprojekt’, drugoplasirani na tenderu, na gradilištu bi trebalo da se pojavi na proleće, sa zakašnjenjem od godinu i po dana. U drugoj fazi radova, u kompleksu ‘Prokopa’ treba da bude izgrađeno još oko 170.000 kvadra poslovnog prostora, a vrednost celog posla je više milijardi dolara.”

A onda je, u oktobru 2008, sedam meseci posle potpisivanja ugovora između „Železnica Srbije” i „Energoprojekta” potpisan novi dokument o saradnji, ali na „višem nivou”.

Politika, 17. 10. 2008. godine
“Komercijalni centar se više ne pominje, a završetak stanice, umesto ‘Energoprojekta’ finansiraće Republika i grad sa ukupno 72 miliona evra. ‘Potpisivanjem protokola simbolično se označava intenziviranje radova na železničkom Koridoru 10, a suštinski obezbeđenje sredstava za radove’, rekao je premijer Mirko Cvetković.”
Tadašnji ministar za infrastrukturu Milutin Mrkonjić bio je odlučan:

Milutin Mrkonjić / Foto: FoNet

Blic, 17. 10. 2008. godine
„Radovi na izgradnji ‘Prokopa’ počev od danas biće završeni za 18 meseci. Odbrojavanje je počelo!“
U avgustu iduće godine Mrkonjić je priznao da će obećanje ipak ostati neispunjeno.

Milutin Mrkonjić / Foto: FoNet/Dragan Antonić

Blic, 22. 8. 2009. godine
„Od ‘Prokopa’ nema ništa. Ako Vlada sutra padne, biće mi jedino žao što nisam uspeo da završim ovaj projekat“, kazao je Mrkonjić
Nakon dve godine, krajem 2011, Mrkonjić je, najavljujući radove na “Prokopu”, kazao da “ovoj vladi treba još jedan mandat da završi projekte i da nema razloga da se njen sastav menja”.

Večernje novosti, 2. 11. 2011. godine
'Jedan od prvih projekata iz ruskog kredita je i Prokop. Uveren sam da ćemo u ovom mandatu otvoriti i to gradilište i da će posao biti završen u sledećem mandatu.'
Zbog gradnje “Beograda na vodi” najavljeno je izmeštanje Glavne železničke stanice, pa su radovi na “Prokopu” nastavljeni krajem 2014.

Tanjug, 2. 12. 2014. godine
“Konzorcijum firmi, na čelu sa kompanijom ‘Energoprojekt Oprema’, sutra započinje radove u Prokopu na železničkoj stanici ‘Beograd centar’, na rekonstrukciji staničnih kapaciteta za prijem, otpremu i upravljanje saobraćajem vozova, saopštile su ‘Železnice Srbije’. Rok za završetak radova je 420 dana, vrednost ugovora je nešto manje od 25,8 miliona evra, projektnu dokumentaciju uradio je Saobraćajni institut CIP, a finansiranje je obezbeđeno iz kredita Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj. Početkom ove godine sproveden je tender ‘Železnica Srbije’ i posao je dobio konzoricijum firmi okupljenih oko ‘Energoprojekt Opreme’, kao najpovoljniji ponuđač, a ugovor o izvođenju radova je potpisan 30. jula.”

Posle svečanog obeležavanja “kraja prve faze radova” u januaru 2016, na okončanje još jedne etape čekalo se godinu i po dana. U junu 2017. tadašnji gradonačelnik Beograda Siniša Mali prisustvovao je “otvaranju saobraćajnice sa infrastrukturom i mostovskom konstrukcijom za pristup stanici”.

Siniša Mali na „Prokopu“ / Foto: FoNet/Beoinfo

Fonet, 20. 6. 2017. godine
“Mali je istakao da je danas realizovana jedna velika investicija čija je vrednost 429 miliona dinara, a radovi su obavljeni u roku. Na ovaj način, naveo je Mali, potpuno stavljamo u funkciju stanicu koja je otvorena početkom prošle godine. Prema njegovim rečima, sada predstoji da se izabere jedan od zainteresovanih investitora kako bi do kraja bila dovedena izgradnja stanične zgrade.”
Potom, 1. jula 2018. zatvorena je stara Železnička stanica, a polazak svih putničkih vozova, osim onog za Bar, prebačeni su u Prokop. “Građani neće trpeti zbog izmeštanja Glavne beogradske Železničke stanice u Prokop, sve je gotovo”, rekla je tada ministarka Mihajlović.

Beta, 2. 7. 2018. godine

“Građani neće trpeti ni što se tiče dolazaka ni odlazaka sa nove stanice Prokop, rekla je Mihajlović i dodala da će stanica uskoro dobiti i pokretne stepenice, te da je izgradnja prilaza za invalide prioritet. Prema njenim rečima, već su pojačane postojeće, i uvedene nove gradske autobuske linije koje vode do Prokopa.”
Iako je, prema Vučićevom obećanju, te 2018. “sve trebalo da bude završeno”, kraj još nije (bio) blizu. U julu 2019. Republička direkcija za imovinu objavila je javni poziv za gradnju zgrade železničke stanice, kao i parkinga i pratećih komercijalnih sadržaja.

Stanica „Prokop“ / Foto: FoNet/Beoinfo

Tanjug, 16. 7. 2019. godine
“Država će uložiti zemljište i omogućiti gradnju na već izgrađenim objektima i parcelama u vlasništvu Srbije, a partneri mogu dati svoje idejno rešenje i za zgradu železničke stanice sa parking mestima neophodnim za funkcionisanje zgrade železničke stanice u skladu sa urbanističkim parametrima i statičkim ograničenjima.”
Prošlo je još skoro godinu dana, a „Infrastrukture železnica Srbije“ objavile su da je na “Prokopu” počela “izgradnja konstrukcije, odnosno betonske ploče na koti 105, koja će se nalaziti iznad budućeg prvog i drugog staničnog koloseka u Prokopu, a vrednost radova iznosi 1,257 milijardi dinara”.

Beta, 11. 5. 2020. godine

“Radove će izvoditi beogradska kompanija ‘Elita-cop’, u zajedničkoj ponudi sa firmama ‘Koto’ iz Beograda i ‘KLM Inženjering TM’ iz Novog Sada, a rok za završetak je 450 kalendarskih dana, odnosno 9. avgust 2021. godine. Kada radovi na ovom objektu u Prokopu avgusta naredne godine budu završeni, ‘Infrastruktura železnice Srbije’ započeće izgradnju prvog i drugog koloseka u stanici Beograd Centar, svaki dužine oko petsto metara. (…) Na ovaj način, ‘Infrastruktura železnica Srbije’ nastavlja aktivnosti na daljoj izgradnji Beograd Centra, kako bi konačno nakon pune četiri decenije projekat izgradnje nove glavne železničke stanice u Prokopu bio završen i ogromna investicija u Beogradski železnički čvor bila zaokružena i u potpunosti aktivirana, navedeno je u saopštenju.”
Ovih dana i novi ministar građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Tomislav Momirović kontrolisao je radove na izgradnji železničke stanice i najavio “potpuni završetak” za “oko tri godine”. Dakle, do 2023.

Ministar Tomislav Momirović / Foto: Twitter/@TomaMomirovic

Tanjug, 5. 12. 2020. godine
“Okvirni rok za završetak železničke stanice je oko tri godine, a nakon toga će se na njoj razvijati komercijalni sadržaji putem javno-privatnog partnerstva, rekao je Momirović novinarima nakon obilaska radova. ‘Stanica u Prokopu posle više od 40 godina projektovanja i građenja ulazi u završnu fazu’, rekao je on.”
Prema tome, već sada je jasno da će realizacija ovog projekta trajati (najmanje) pola veka. Podsetimo, projektno rešenje doneto je 1971, radovi počeli 1977, a planirano je da budu okončani 1979!

Naslovna fotografija: FoNet/Zoran Mrđa