Preletanje – “preobraženje” ili samo interes?

"Mislim da je ovo najčasniji transfer koji se dogodio u politici", javno je krajem novembra 2018. godine odbornica Grupe građana “Za napredniji Čačak” Tanja Stovrag priznala da je u Srpsku naprednu stranku prešla kako bi dobila subspecijalizaciju u oblasti gastroenterologije. A kada je ceo odbor Demokratske stranke Srbije u Gadžinom Hanu iste godine prešao u SNS, svoje preletanje su objasnili kao želju da se i oni na lokalu bore za Srbiju "kao što se Aleksandar Vučić bori za sve nas”.
Foto: Istinomer

Doskorašnji član Demokratske stranke i njen sad već bivši poslanik u Skupštini Vojvodine Nenad Borović, koji je u junu isključen iz DS-a, prelazi u poslaničku grupu Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje”. Glavni razlog njegovog prelaska je, kako je rekao, neslaganje sa politikom demokrata da ta stranka bude „sigurna kuća za one koji su je zloupotrebili i uništili”.

Svoju sigurnu političku kuću Borović je pronašao u stranci – na vlasti. Ovaj poslednji slučaj stranačkog preletanja, malo je koga iznenadio. Šta više, reklo bi se da je preletanje disciplina koju su domaći političari odlično pokazali.  

Fenomen preletanja u Srbiji nije novina. Međutim, u poslednjih nekoliko godina zabeležen je trend rasta kada su u pitanju preletanja, pokazalo je istraživanje Centra za istraživanje, transparentnost i odgovornost Crta, koji je nakon izbora 2016. započeo prikupljanje podataka i informacija o odbornicima i sastavima lokalnih skupština, u cilju pokretanja portala “Ko je na vlasti”. 

Naime, tokom 2019. godine do sada je zabeleženo 649 slučajeva preletanja u trenutno 107 gradova i opština u Srbiji, dok je ta brojka za 2017. godinu iznosila 380.

Od toga, najveći deo odbornika je prešao u Srpsku naprednu stranku, oko 45 odsto.

Loading...

Loading…

 

Takođe, veliki je broj i odbornika koji su samo napustili stranku, odnosno grupu građana sa čije liste su izabrani, zadržali mandat i nastavili da rade kao samostalni, odnosno nezavisni odbornici. Tih slučajeva je trenutno u Srbiji 101.

Gradovi i opštine sa najviše preletača u Srbiji trenutno su Topola (25), Brus (22), Zaječar (21), Pančevo (20), kao i beogradska opština Stari grad (22) gde su odbornici Demokratske stranke prešli u Grupu građana Marka Bastaća. 

Više o gradovima i opštinama sa najvećim brojem preletača pogledajte u Istinomerovoj interaktivnoj mapi.

 

 

Preletanje kao vid stranačkog marketinga 

 

Slučajevi preletanja, koji su se nekada mnogo češće odvijali van očiju javnosti, danas su postali svojevrsna promocija samih stranaka, pa se povodom njih organizuju i konferencije za medije. 

Kao najkontroverziniji primeri preletanja izdvajaju se opštine Zaječar i Brus, gde je Srpska napredna stranka bila u opoziciji nakon izbora, ali je prelaskom odbornika, koji su tada bili na vlasti, u tada praktično opozicionu SNS, ova stranka došla na vlast.

 

 

Tako smo imali i nekoliko primera odbornika koji su sami govorili o tome da su prešli iz redova opozicionih stranaka u redove vladajuće stranke, i to najčešće Srpske napredne stranke, a neki od njih su čak isticali i privatne razloge za ovakav potez.

Primer koji je posebno privukao pažnju javnosti jeste slučaj odbornice Grupe građana “Za napredniji Čačak”, Tanje Stovrag, koja je, krajem novembra 2018. godine, javno priznala da je u SNS prešla kako bi dobila subspecijalizaciju u oblasti gastroenterologije.

Opoziciona grupa građana “Za napredniji Čačak” najavila je, krajem decembra 2018, podnošenje krivične prijave protiv Stovrag, kao i protiv nadležnih u čačanskoj bolnici, zbog “moguće korupcije”.

Izjava odbornice Stovrag da je zbog dobijanja subspecijalizacije prešla u vladajuću stranku izazvala je oštre kritike pripadnika opozicionih stranaka kao i građana koji su ostavljali negativne komentare na lokalnim portalima.

“Ova subspecijalizacija je potrebna gradu. Građani bez te subspecijalizacije su oštećeni, idu u Kraljevo. Čačak je u problemu što se toga tiče. Ovim sam rešila problem i sebi i građanima. Mislim da je ovo najčasniji transfer koji se dogodio u politici: nema direktorskih mesta niti zaposlenja rodbine, porodice… Ništa od toga nisam tražila. Možda čak ni ovo ne bih da sam shvatila ozbiljno opoziciono delovanje svoje odborničke grupe”, objasnila je Stovrag.

Posebno interesantan primer preletanja, predstavlja i slučaj iz novembra 2018, kada je ceo odbor Demokratske stranke Srbije u Gadžinom Hanu, njih 350, prešao u Srpsku naprednu stranku.

“Pošto smo svesni da Zaplanje brzo odumire, želimo da ovako ujedinjeni pružimo našu šansu, da naša deca ostanu da žive u Zaplanju, da se i mi na lokalu borimo za Srbiju kao što se Aleksandar Vučić bori za sve nas”, ovim rečima je bivši predsednik Opštinskog odbora DSS-a i član Izvršnog i Glavnog odbora DSS-a, Dragan Mijalković, obrazložio razloge za prelazak celog opštinskog odbora u SNS.

 

Foto: Istinomer

 

Politički analitičar Boban Stojanović ovakve slučajeve komentariše kao “veliku prevaru građana i birača”, i dalje objašnjava da to predstavlja “celu jednu listu koja je govorila nešto i borila se, uglavnom baš protiv tih stranaka u koje na kraju prelete”.

“Čini mi se da tu zaista možemo govoriti samo i isključivo o nekom finansijskom interesu i interesu vlasti, jer, ni o kakvim, zaista, pravim razlozima ili željama pojedinaca bilo na programskom, ideološkom, ili bilo kom drugom nivou tu nije reč”, izjavio je Stojanović za Istinomer.

Takođe, podsetimo, krajem marta 2016, tadašnji predsednik Opštinskog odbora SPS na Paliluli, Miloš Stojković, u uživo prenosu emisije lokalne televizije, potpisao je pristupnicu Srpskoj naprednoj stranci.

Predsednik Opštine Palilula i funkcioner SNS-a Boban Džunić, koji je u studiju sedeo uz Stojkovića, u jednom momentu je iz sakoa izvukao pristupnicu SNS i olovku i pružio ih Stojkoviću.

“Predsedniče Skupštine evo pristupnica i prikažite svoju privrženost premijeru i meni kao predstavniku Srpske napredne stranke”, rekao je Džunić.

Inače, od ukupno 649 preletača, od početka godine pa zaključno do 5. septembra 2019. u SNS je prešlo 294 odbornika. Iz SNS je u neku drugu stranku, s druge strane prešlo 33 odbornika, dok je u neku drugu stranku prešlo 328 odbornika. 

Dalje, prema Crtinom istraživanju, od ukupnog broja preletanja, najviše odbornika prelazilo je iz stranke koja je učestvovala u vlasti u drugu stranku koja je takođe na vlasti - njih 232. Njih 185 preletelo je iz opozicione partije u onu na vlasti, a na suprotan korak odlučilo se 42 odbornika.

Takođe, deo odbornika (122) prešlo je iz jedne opozicione u neku drugu opozicionu partiju.

Izborni sistem prašta preletanja

 

Preletanje iz jedne u drugu stranku problematično je najpre iz razloga što se ovakim ponašanjem odbornika direktno krši izborna volja građana.

Iz Crte navode da oni smatraju “da samim tim što je nekome ukazano poverenje, taj neko mora da ima odgovornost i da raspolaže sa našim glasom onako kako smo mu mi predložili, odnosno onako kako je on u kampanji zastupao i govorio šta će da radi”.

Međutim, odbornici često ne pokazuju doslednost kada je reč o stavovima i obećanjima iskazanim za vreme predizborne kampanje.

Prema mišljenju mnogih, nepoštovanje izborne volje građana preletačima najpre omogućava izborni sistem Republike Srbije.

“Vlast sama neće promeniti izborna pravila. Građani moraju da traže da imaju svog poslanika, svog odbornika, a to se jedino može postići promenom izbornog sistema i glasanjem za konkretne pojedince. Danas se svi kriju iza imena lidera stranke”, zaključak je debate “Ko je na vlasti” iz 2017. godine, na kojoj su učestvovali Mladen Jovanović iz Nacionalne koalicije za decentralizaciju, Nenad Stojanović iz Proaktiva, politikolog Vujo Ilić i Pavle Dimitrijević iz Crte.

Da je izborni sistem u najvećoj meri odgovoran za ovoliki procenat preletanja smatra i analitičar Stojanović koji za Istinomer ističe da bi najbolje rešenje bilo “isključivo personalizovano glasanje, imenom i prezimenom, gde će građani, kada neko to i uradi moći da ga kazne na narednim izborima”.

 

Tekst je nastao u okviru projekta „Strengthening Independent Media in Europe and Eurasia“.

Ilustracija: Istinomer