Vladica Tintor

Datum rodjenja: 27. 10. 1980.
Mesto:
Datum rodjenja: 27. 10. 1980.
Mesto:

Rođen 1980. godine u Splitu. 

„Osnovnu školu je završio 1995. godine u Beogradu, kao nosilac Vukove diplome. Četvrtu beogradsku gimnaziju je završio 1999. godine sa odličnim uspehom“, navodi u biografiji. 

Ističe da je na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Beogradu diplomirao 2004. godine, magistrirao 2006. i doktorirao 2009. godine.

„Svoje obrazovanje nastavio je na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu, gde je diplomirao 2004. godine kao inženjer elektrotehnike sa prosečnom ocenom 9,19. Njegov diplomski rad bio je fokusiran na
automatsko određivanje tipa raspodele verovatnoće nivoa električnog polja primenom veštačkih neuronskih mreža. Nakon toga, Vladica je nastavio svoje obrazovanje na istom fakultetu, gde je stekao zvanje magistra elektrotehničkih nauka sa temom ‘Verovatnoća blokade kolekcije paketa u optičkim mrežama’ 2006. godine prethodno položivši sve planom i programom predviđene ispite sa prosečnom ocenom 10. Paralelno, pohađao je i HEC Paris, gde je završio Executive MBA program 2007. godine. Takođe, na Ekonomskom fakultetu u Beogradu, stekao je zvanje magistra nauka poslovnog upravljanja sa temom ‘Komparativna analiza tržišta mobilnih telekomunikacija: Srbija i zemlje iz okruženja’ 2008. godine. Doktorirao je na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu 2009. godine, gde je njegov rad bio fokusiran na algoritam za optimizaciju resursa u optičkim mrežama za transport“, piše u biografiji. 

Napominje da je u Regulatornoj agenciji za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL) zaposlen od osnivanja agencije, da je bio pomoćnik direktora, a u oktobru 2015. izabran je za direktora RATEL-a. Na toj funkciji bio je do septembra 2020.

„Od oktobra 2015. do septembra 2020. godine, bio je direktor Regulatorne agencije za elektronske komunikacije i poštanske usluge (RATEL). U okviru ove pozicije, bio je odgovoran za donošenje podzakonskih akata, odlučivanje o pravima i obavezama operatora i korisnika, kao i za saradnju sa različitim organima i organizacijama nadležnim za radiodifuziju, poštanski saobraćaj, zaštitu konkurencije, zaštitu potrošača i zaštitu podataka o ličnosti. Takođe je sarađivao sa regulatornim i stručnim telima država članica EU i drugih država kako bi se usaglasila praksa primene propisa i podstakao razvoj prekograničnih elektronskih komunikacionih mreža i usluga. Tokom svog mandata, RATEL je postigao značajne rezultate, uključujući regulisanje tržišta telekomunikacija sa godišnjim prometom preko 1,8 milijardi evra i sprovođenje postupka javne aukcije za 4G mobilne licence, što je donelo prihod od 105 miliona evra za budžet Republike Srbije. Takođe je bio zaslužan za izgradnju nacionalnog sistema za praćenje RF spektra, smanjenje roming tarifa na tržištu mobilne telefonije u regionu zapadnog Balkana i omogućavanje prenosivosti fiksnih i mobilnih brojeva. Vladica je uspešno realizovao nekoliko važnih projekata, uključujući portal za monitoring nivoa elektromagnetnog polja, portal za upoređivanje kvaliteta mobilnih mreža, portal pokrivenosti mobilnim mrežama, portal merenja kvaliteta internet servisa, portal internet hot spotova i cenovni portal telekomunikacionih usluga“, naglašava. 

Od januara 2018. do januara 2019, dodaje, bio je član Upravnog odbora Tela evropskih regulatora za elektronske komunikacije (BEREC).

„Kao jedini predstavnik zemalja koje nisu članice EU, učestvovao je u usvajanju novog regulatornog okvira za regulaciju elektronskih komunikacija na nivou Evropske unije. Njegova karijera uključuje i rad kao ekspert-konsultant za EURECNA S.p.A i Deutsche Gesellschaft für Internationale Zusammenarbeit (GIZ), gde je pružao podršku implementaciji regulative zaštite konkurencije u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Pored toga, Vladica je bio naučni istraživač na Elektrotehničkom fakultetu u Beogradu“, piše u biografiji. 

Od septembra 2020. do aprila 2023. bio je direktor u kompaniji „Novo Nordisk“.  Od januara 2022. do aprila 2023. bio je član Upravnog odbora „Nordic Business Alliance“.

„Bio je član Upravnog odbora Nordijske poslovne alijanse, gde je vodio organizaciju i učestvovao u projektima iz oblasti IT/inovacija, životne sredine/cirkularne ekonomije i obrazovanja. Takođe, radio je kao direktor sektora za pristup tržištu u kompaniji ‘Novo Nordisk Pharma d.o.o’, gde je uvodio nove terapijske proizvode za lečenje dijabetesa i analizirao komercijalni potencijal tržišta gojaznosti. Vladica je bio direktor Nacionalnog CERT-a Republike Srbije, gde je formirao ovu organizaciju kao krovnu za informacionu bezbednost u zemlji“, ističe. 

Od aprila do oktobra 2023. bio je, kako navodi na svom LinkedIn profilu, samostalni konsultant za razvoj poslovanja, dok je od oktobra 2023. konsultant za razvoj poslovanja u „Axians Serbia“, koji je „deo Axiansa, ICT brenda kompanije VINCI Energies“.

„Njegova profesionalna karijera je bogata i raznolika. Trenutno radi kao menadžer za razvoj tržišta u kompaniji Axians Serbia d.o.o, gde koordinira timove iz više zemalja na projektima iz oblasti veštačke inteligencije, IoT-a, IPTV i OTT servisa, servisa informacione bezbednosti, telekomunikacione infrastrukture i data centara“, piše u biografiji.  

Naglašava da je „autor ili koautor brojnih radova objavljenih u domaćim i inostranim naučnim časopisima i zbornicima sa konferencija“.

U avgustu 2025. upisan je u Agenciji za privredne registre (APR) kao novi direktor „United Group RS“. 

„Nešto pre 17 časova ispred prostorija United Grupe u Bulevaru Zorana Đinđića pojavio se Vladica Tintor, koji se predstavio kao novi direktor UG u Srbiji. Pošto obezbeđenje nije imalo informacije o tome, tražili su dodatne potvrde, nakon čega je došla i policija na poziv njegovih advokata. Inače, advokati u Tintorovoj pratnji su iz Advokatske kancelarije Gecić koja, između ostalog, zastupa i Telekom Srbija.Policija je konstatovala da nema razloga za intervenciju i zatim se povukla. Inače, ubrzo su ispred UG došle brojne provladine medijske ekipe. Vladica Tintor upisan je rano jutros u APR-u kao direktor UG.“ (N1, 20. 8. 2020. godine)

Foto: FoNet/UNOPS

Poslednji put ažurirano: 20. 8. 2025.