Dejan Bulatović

Datum rodjenja: 2. 8. 1975.
Stranka: Savez socijaldemokrata | Svi akteri
Funkcija u stranci:
Mesto:
Datum rodjenja: 2. 8. 1975.
Stranka: Savez socijaldemokrata | Svi akteri
Funkcija u stranci:
Mesto:

Rođen 1975. u Šidu.  

Postao je poznat kada je tokom velikih demonstracija 1996. nosio lutku sa likom Slobodana Miloševića u robijaškom odelu. Zbog toga je pretučen i uhapšen.   

„Ime Dejana Bulatovića, dvadesetdvogodišnjeg mladića iz Šida, postalo je jedan od simbola 88 dana zimskog protesta u Srbiji. I američka administracija je reagovala kada je u decembru prošle godine uhapšen, brutalno pretučen, a potom poslat u zatvor u Padinskoj Skeli gde je proveo 25 dana ‘zbog remećenja javnog reda i mira’, kako je zvanično saopšteno. Bez sumnje, njegov greh bio je nošenje ‘robijaške’ lutke Slobodana Miloševića.“ (Naša borba, 11. 10. 1997. godine)

Bio je član Srpskog pokreta obnove, što je isticao i nakon demonstracija. 

„Ja sam i dalje član SPO… Tačnije, častan član SPO. Duboko me pogodio raspad koalicije „Zajedno“. Zbog toga protestujem zajedno s Beograđanima, bez obzira što SPO ne učestvuje na demonstracijama. Uvek ću biti protiv ovakve policije, uvek protiv njih i uvek protiv komunizma i fašizma. Jasno je da koga ovde tuče policija, on je u pravu.“ (Naša borba, 11. 10. 1997. godine)

Potom je bio član Demohrišćanske stranke Srbije (DHSS), što je naveo u intervjuu„Srpskoj reči“, napominjući da je bio prinuđen da posle Petog oktobra ode u emigraciju.

„U Francuskoj sam od 5. novembra 2000, što je šokiralo mnoge moje sagovornike na Zapadu. Posle obaranja komunističkog diktatora Miloševića, neki od lidera DOS-a su nastavili putem koji je utapkao Milošević za vreme svoje diktature. Kao jedan od visokih funkcionera DHSS-a, nisam mogao mirno posmatrati kako Đinđić privatizuje Srbiju koju kontrolišu mafijaši. Posle mojih javnih nastupa, počele su ponovne pretnje i posete policajaca i raznih mafijaša. Pritisak je bio žešći nego u vreme Miloševića. Petnaestog oktobra 2000. godine dobio sam žestoke batine od Đinđićevih batinaša, a Vladan Batić, predsednik DHSS-a i ministar pravde u Vladi Srbije, okrenuo mi je leđa i stao je na stranu Zorana Đinđića i njegovih mafijaša. Shvatio sam da mi opstanka nema u Srbiji i da mi je život doveden u pitanje. Bio sam primoran da odem u Francusku, gde sam zatražio i dobio politički azil.“ (Srpska reč, 16. 1. 2002. godine)

Tada je kazao da je u Parizu 2001. osnovao Pokret za novu Srbiju.

„Pokret za novu Srbiju osnovan je 15. oktobra prošle godine u Francuskoj, u Parizu. PZNS broji u ovom trenutku preko sedam hiljada članova, što govori da je to najjača nacionalna organizacija srpske dijaspore u Zapadnoj Evropi. PZNS ima odbore u skoro svim zemljama Zapadne Evrope, koji deluju svim legalnim demokratskim sredstvima. Cilj PZNS-a je istinska, korenita, demokratizacija Srbije, kao i povratak monarhije u Srbiji, koja je nasilno ukinuta od ‘crvene aždaje’, zvane komunizam. PZNS su osnovali dugogodišnji protivnici Miloševića, koji su stradali od njegovog režima i koji su našli spas u emigraciji“. (Srpska reč, 16. 1. 2002. godine)

Nekoliko godina kasnije u Šidu je osnovao Pokret za zaštitu i negovanje reke Bosut.

„Kao nestranački kandidat, ali na listi DS-a, Bulatović je dobio odborničko mesto u Skupštini opštine, ispred dve hiljade članova koliko ih, kako on tvrdi, ima u ‘Pokretu za Bosut’.“ (RTV, 3. 10. 2012. godine)

Tvrdio je 2012. da je „njegova prošlost razlog progona“, jer je nova šidska opštinska vlast „oko SNS“, rešila da ‘Pokretu Bosut’ „ukine svu podršku“.

Bio je predsednik Zelene ekološke partije – Zeleni (ZEP – Zeleni). „ZEP – Zeleni je stranka koja je pred predsedničke izbore 2017. istupila iz Ujedinjenog zelenog fronta koji je činila zajedno sa strankom Zeleni Srbije (stranka Ivana Karića) zato što nisu želeli da podrže kandidaturu Aleksandra Vučića, smatrajući neprihvatljivom bilo kakvu saradnju sa SNS“. (Danas, 31. 8. 2018. godine)

ZEP-Zeleni su na izbore za Skupštinu grada Beograda u martu 2018. izašli u koaliciji „Da oslobodimo Beograd – DS, Nova, SDS, ZEP Zeleni“, čiji je kandidat za gradonačelnika bio tadašnji predsednik DS-a Dragan Šutanovac. Ali, koalicija nije prešla cenzus, jer je osvojila 2,25 odsto glasova. 

„Dragan Šutanovac, Boris Tadić, Zoran Živković i ja smo za beogradske izbore napravili koaliciju koja je tada, po našim skromnim uverenjima, bila najbolje rešenje za Beograđane. Ipak, ljudi koji žive u glavnom gradu su pokazali da ne misle tako i ja to poštujem – kaže Bulatović. (Danas, 31. 8. 2018. godine)

U avgustu 2018. ZEP – Zeleni, Pokret slobodnih građana, Mađarski pokret, Šumadijska regija i Koalicija Tolerancija formirali su Građanski blok 381, na čijem čelu je bio lider PSG Saša Janković.

„Kao glavni ciljevi za koje će se taj opozicioni blok zalagati navedeni su sloboda i pravda kroz sistem demokratskih institucija, Srbija u Evropskoj uniji okrenuta Zapadu, zalaganje za tržišnu ekonomiju sa snažnom socijalnom politikom i stvaranje ekološke države i društva tolerancije i napretka. Delovanje će se zasnivati na politici odgovornosti za javno dobro, na načelima slobode mišljenja i govora, nenasilja i pravičnosti, sekularizma, antifašizma i slobode od straha. U dokumentu pod nazivom „Dogovor 381″ koji su danas potpisali predsednici partija koje čine taj blok navodi se i da su za to da Kosovo uđe u međunarodne organizacije uključujući UN, ali ne i za priznavanje nezavisnosti.“ (Beta, 21. 8. 2018. godine)

Međutim, nekoliko meseci kasnije, u novembru 2018, ZEP – Zeleni istupili su iz Građanskog bloka 381, jer je, kako je istaknuto, došlo do nerazumevanja sa jednom od članica bloka.

U martu 2019. Bulatović je izjavio da ZEP-Zeleni žele saradnju sa Draganom Đilasom, da je Glavni odbor stranke zakazao izbornu skupštinu za april, na kojoj će biti promenjeno ime stranke, statut i na kojoj će biti izabrani stranački organi, to jest predsednik, potpredsednici i članovi predsedništva.

„Doneli smo odluku kao Zelena ekološka partija – Zeleni da se ujedinimo sa Inicijativnim odborom Dragana Đilasa za osnivanje Stranke slobode i pravde. Smatramo da mora doći do ukrupnjavanja opozicije, a ZEP Zeleni će na ovaj način dati svoj doprinos tome. Promenićemo ime naše partije u Stranka slobode i pravde, a na izbornoj skupštini biće predloženo da Đilas bude predsednik te novoformirane političke organizacije“, kazao je Bulatović. (Danas, 11. 3. 2019. godine)

Na osnivačkoj skupštini Stranke slobode i pravde u aprilu 2019. Bulatović je izabran za potpredsednika. 

Na parlamentarnim izborima održanim u aprilu 2022. bio je 11. na listi „Marinika Tepić – Ujedinjeni za pobedu Srbije (Stranka slobode i pravde, Narodna stranka, Demokratska stranka, DZVM – VMDK, Stranka Makedonaca Srbije, Pokret slobodnih građana, Udruženi sindikati Srbije „Sloga“, Pokret za preokret, Pokret Slobodna Srbija, Vlaška stranka)“. Izabran je za poslanika u Skupštini Srbije. 

Krajem decembra 2022. saopštio je da je podneo neopozivu ostavku na sve funkcije u Stranci slobode i pravde i da napušta stranku. 

„Podneo sam neopozive ostavke na funkcije potpredsednika SSP i člana užeg Predsedništva koje sam do danas obavljao i to u dva mandata od osnivanja stranke, i istovremeno istupam iz članstva SSP.“ (Beta, 22. 12. 2022. godine)

Krajem januara 2023. osnovao je udruženje građana „Savez socijademokrata“ (SSD). 

“Na sastanku inicijativnog odbora u Moroviću, u subotu 28. januara, osnovana je nova politička organizacija pod nazivom Savez socijaldemokrata. Na osnivačkoj sednici, za predsednika je jednoglasno izabran narodni poslanik Dejan Bulatović. ‘Sa ponosom mogu da kažem da je, kako sam i najavio, osnovan Savez socijaldemokrata. Osnivačka sednica je protekla u sjajnoj atmosferi, a posebno mi je drago što sam osetio veliku pokretačku energiju od ljudi koji su mi dali podršku. Među njima ima dosta bivših članova Stranke slobode i pravde, ali i novih lica koji sada po prvi put stupaju u politički aktivizam. Usvojili smo Statut, kao i osnovne principe delovanja’, rekao je Bulatović.” (N1, 30. 1. 2023. godine)

Kao samostalni poslanik u Skupštini Srbije sastao se, krajem maja 2023, sa predsednicom Vlade Srbije Anom Brnabić i tom prilikom je „preneo punu podršku Vladi i spremnost da doprinese prevazilaženju društveno političke krize u koju je Srbija gurnuta“.

U novembru 2023, pred vanredne parlamentarne izbore, zauzeo je 41. mesto na izbornoj listi „Aleksandar Vučić -Srbija ne sme da stane“.

Foto: Medija centar