Goran Perčević

Datum rodjenja: 8. 3. 1965.
Stranka: vanstranačka "ličnost" | Svi akteri
Mesto:
Datum rodjenja: 8. 3. 1965.
Stranka: vanstranačka "ličnost" | Svi akteri
Mesto:

Rođen 1965. godine u Beogradu.

Osnovnu i srednju, pravno-birotehničku školu završio je u rodnom gradu. Diplomirao je na Pravnom fakultetu, smer međunarodno pravo.

Karijeru je započeo je kao asistent na Pravnom fakultetu.

U politiku je ušao posle Osme sednice Centralnog komiteta Saveza komunista Srbije.
„Desilo se to onda kad sam shvatio da se nešto dešava“. Neki su rekli da ga je u celu priču uvela Mirjana Marković, a on je naveo: „Da se bavim politikom, motivisali su me, pre svega, principijelni razlozi“. Ipak, svedoci se sećaju da je govorio: „Zaprepašćen sam da postoje stranke koje su opozicija supruzi predsednika Republike“.
Bio je osnivač i predsednik Mladih socijalista Srbije. Potom je bio i potpredsednik SPS-a, kao i član IO GO SPS-a.
Bio je protiv Dejtonskog sporazuma kada mu je i opao uticaj u stranci. U politički život se vraća kao član srpske pregovaračke grupe krajem devedestih, tokom pregovora oko školovanja Albanaca na Kosovu.

Posle 5. oktobra 2000. godine povlači se iz aktivnog političkog života. Iz partije je izašao pred kongres 2006. godine, jer nije bio zadovoljan statusom.

Politički život zamenjuje poslovnim i kao direktor i vlasnik nekada državne firme „Interkomerc a.d“ koja se orijentisala na poljoprivredu i prehrambenu industriju.
Maja 2012. godine Privredna komora Beograda proglasila ga je za poslovnu ličnost godine.
Iako se nije vraćao u SPS, partija ga je „častila“ sa dve funkcije, što i ne čudi s obzirom na to da je sa liderom stranke Ivicom Dačićem  svojevremeno činio nerazdvojni tandem SPS-a. Zbog toga što su se na mnogim skupovima pojavljivali zajedno, u narodu su ih zvali „Bim i Bam“.

Februara 2013. Vlade Srbije postavila ga je za predsednika Upravnog odbora Zavoda za zaštitu spomenika kulture, da bi 9. avgusta takođe ukazom Vlade imenovan za člana saveta Pravnog fakulteta u Beogradu.
Izdavač je dve knjige predsednika SAD Baraka Obame „Smelost nade“ i „Promene u koje verujemo“.

Zbog sumnje da je izvršio više krivičnih dela u vezi sa Univerzal bankom uhapšen je polovinom novembra 2014. godine.