Saša Milenić

Stranka: Pokret slobodnih građana | Svi akteri
Funkcija u stranci:
Mesto:
Stranka: Pokret slobodnih građana | Svi akteri
Funkcija u stranci:
Mesto:

Rođen je 1967. godine u Foči.

Osnovnu školu i gimanziju završio je u Kragujevcu (obe kao nosilac diplome Vuk Karadžić i zvanja omladinac generacije, odnosno, đak struke), a filozofiju je diplomirao na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu, navodi u biografiji

Radi kao profesor filozofije u Prvoj kragujevačkoj gimnaziji. Član je Udruženja književnika Srbije.

U politiku je ušao 1996. godine sa Koalicijom „Zajedno“. Jedan je od osnivača stranke „Zajedno za Kragujevac“, čiji je bio potpredsednik.
 
„Nikada nije ušao u politiku. Sam je izmišlja, kao što se oblikuje i literarno delo. Najveće političke uspehe postigao je sa nekadašnjim političkim partijama koje je inicirao, programski kreirao i osnivao: Zajedno za Šumadiju i Ujedinjeni regioni Srbije. Posle njihovog gašenja, sa istim idejama učestvovao je u obnavljanju Šumadijske regije, čije je trenutni predsednik, i osnivanju Pokreta slobodnih građana, udruženja na čijem se oblikovanju i razvoju i danas angažuje“, navodi. 

Bio je zamenik gradonačelnika Grada Kragujevca (2004 – 2008) i predsednik gradske Skupštine (2008 – 2014). Bio je poslanik u Skupštini Srbije u dva mandata (2008 -2012 i 2012-2014).

Posle parlamentarnih izbora 2008. godine izabran je za narodnog poslanika u Skupštini Srbije. Zbog sukoba interesa, odnosno obavljanja duplih funkcija, povukao se sa mesta narodnog poslanika.

Ističe da je bio član Nacionalnog saveta za decentralizaciju Republike Srbije i potpredsednik Foruma za nacionalnu strategiju kojim je, od osnivanja do svoje smrti i gašenja Foruma, predsedavao filozof Svetozar Stojanović.

„Zna za sebe otkad piše, a najznačajnije objavljeno: knjige pesama Pogledaj dom svoj (1989), Uklet posed (1991), S koca i konopca (1998), Crno na belo (2002), i esej Hristos i označitelji (2000). Poslednje tri godine za Kragujevačke novine piše stalnu kolumnu Prolegomena za novi početak“, navodi u biografiji. 
 
U maju 2017. u Skupštini grada Kragujevca je sa delom odbornika Zajedno za Šumadiju formirao odborničku grupu „Šumadijska regija – Za Kragujevac bez straha”. Ubrzo je ova odbornička grupa promenila naziv u „Šumadijska regija – Pokret slobodnih građana”, jer je, u međuvremenu, osnovan Pokret slobodnih građana, udruženje sa kojim „Šumadijska regija” zajednički deluje. Na pitanje zašto je došlo do razlaza Milenić je kazao:
 

„Nije bilo ništa lakše nego ne delovati u okviru Zajedno za Šumadiju zato jer ta stranka ne postoji. To je jedna važna politička uspomena građana Kragujevca i Šumadije. Ko veruje da nepostojanje te političke organizacije u političkom registru, znači i kraj borbe za decentralizaciju i afirmaciju lokalne samouoprave mislim da ne razume političko kretanje. Ovo što smo činili sa obnavljanjem starog udruženja građana ‘Šumadijska regija’ upravo je način preživljavanja stare političke ideje Kragujevca u novom političkom kontekstu. Jedan broj, uslovno rečeno funkcionera, udruženih sugrađana sa dužnostima u ‘Šumadijskoj regiji’, nalazi se i na listi osnivača Pokreta slobodnih građana. Veliki broj udruženja širom Srbije dao je svoje predstavnike na osnivačkoj skupštini Pokreta slobodnih građana, a to i jeste smisao reči pokret.“ (Pressek.rs, 26. 6. 2017. godine)

Član je Predsedništva Pokreta slobodnih građana. 

Početkom februara 2020. podneo je ostavku na funkciju predsednika udruženja Šumadijska regija i najavio povlačenje iz politike. Ostavka je usledila nakon što je Skupština udruženja donela odluku o bojkotu izbora na svim nivoima i pružanja podrške Pokretu slobodnih građana (PSG).

Kazao je da je ostavka „prirodna posledica i moralna dužnost preglasanog predsednika“.

„Na Skupštini, koja je velikom većinom odlučila da se ne izlazi na lokalne izbore, zastupao sam stanovište aktivnog stvaranja alternative za lokalnu samoupravu“, rekao je Milenić, dodajući da, prema njegovom mišljenju, „ne znači puno biti protiv sadašnjeg stanja ako ne postoji neka pozitivna ponuda, programska i vrednosna platforma za koju se valja boriti“.

 

Foto: FoNet, Marija Ðoković