Jelena Trivan

Datum rodjenja: 4. 4. 1973.
Stranka: vanstranačka ličnost | Svi akteri
Mesto:
Datum rodjenja: 4. 4. 1973.
Stranka: vanstranačka ličnost | Svi akteri
Mesto:

Rođena je 1973. godine u Kosovskoj Mitrovici.

Odrasla je u Prištini, a nakon toga je živela u Kragujevcu gde je završila gimnaziju. Diplomirala je 1996. godine je na Filološkom fakultetu u Beogradu. Završila je specijalističke studije u Briselu – “Evropske institucije i struktura EU”. Doktorirala je na Filološkom fakultetu u Beogradu. 

„Doktorat Jelene Trivan, direktorke ‘Službenog glasnika’ i nekadašnje funkcionerke DS, odbranjen 2013. godine, sadrži najmanje 15 odsto teksta koji je prepisan bez navođenja izvora, a softver ‘Turnitin’ otkrio je 29 odsto teksta koji se nalazi u drugim izvorima na srpskom jeziku“, objavilo je „Vreme“ u svom istraživanju. (Vreme, 28. 11. 2019. godine)

Kako se ističe, doktorsku tezu „Biblioteke i multikulturalnost“ odbranila je 2013. godine na Filološkom fakultetu. Komisijom je predsedavala njena mentorka i bivša dekanka Filološkog fakulteta Aleksandra Vraneš. „Direktorka Službenog glasnika je kroz master i doktorske studije prošla za samo tri godine i to sa najvišim ocenama, a najveći broj ispita položila je upravo kod svoje mentorke, profesorke Vraneš“.

Trivan je odbacila navode „Vremena“. 

„Odgovorno tvrdim da moj doktorat nije plagijat i da moje obrazovanje nikada nije bilo upitno. Brzina kojom sam završila i osnovne i doktorske studije nije nikakva retkost. Trajanje doktorskih studija je bilo u zakonskom roku. Jasno je da je ovo naručena kampanja. Tako da ću sve dalje optužbe na temu mog doktorata smatrati klevetom“, izjavila je Trivan za N1.

Otac joj je bio profesor na Pravnom fakultetu, a majka sudija. Nakon pobede koalicije „Zajedno“ radila je na jednoj od nezavisnih televizija u to vreme – Radio-televiziji Kragujevac. Predavala je, zatim, književnost u Prvoj kragujevačkoj gimnaziji, a bila je i jedan od osnivača Unije sindikata prosvetnih radnika. Sa mesta profesorke književnosti zbog političkog angažovanja otpuštena je u proleće 2000. godine. 
 
Nakon petooktobarskih promena počinje da radi u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, na mestu, kako ističe, zamenice ministra Rasima Ljajića, gde je ostala do 2006. godine. Od 2004. predstavljala je Srbiju u Komitetu za ljudska prava Saveta Evrope. 
 
Na funkciju portparolke Demokratske stranke imenovana je 6. maja 2006. godine. Bila je poslanica je u Skupštini Srbije od 2007. godine, kao i članica Odbora za evropske integracije i Odbora za kulturu i informisanje. Na XIV Skupštini DS održanoj 18. decembra 2010. izabrana je za potpredsednicu Demokratske stranke. 
 
Krajem juna 2013. podnela je ostavku na sve stranačke funkcije u Demokratskoj stranci. U pismu koje je uputila rukovodstvu DS-a navela je da se na to odlučila “zbog neslaganja sa politikom tadašnjeg rukovodstva, koja za rezultat ima propadanje stranke”. Početkom februara 2014. napustila je Demokratsku stranku.
 
Početkom 2015. godine imenovana je za v.d. direktora „Službenog glasnika“. Početkom 2020. ponovo je izabrana za direktora ovog javnog preduzeća, i to za vršioca dužnosti, objavljeno je u rešenju o imenovanju u „Službenom glasniku“ od 11. januara. Krajem januara 2020. Vlada Srbije ozvaničila je odluku o njenom imenovanju za direktora javnog preduzeća, nakon sprovedenog konkursa, na kome je bila jedini kandidat, i obavljenih testiranja i razgovora sa komisijom, na kojima je dobila ocenu 2,90.
 
U junu 2018. imenovana je za predsednicu Upravnog odbora Filmskog centra Srbije. 
 
U septembru 2021. postala je generalna direktorka „Telekoma Srpske“ (Mtel, a.d. Banja Luka). 
 
Krajem 2022. završila je mandat u „Službenom glasniku“. 
 
Za savetnicu predsednice Vlade Srbije imenovana je 20. januara 2023. godine. Istakla je da će Anu Brnabić savetovati u oblasti reforme pojedinih javnih preduzeća.

„Ja obavljam isključivo jednu funkciju, a to je direktor ‘Mtela’, a premijerki pomažem bez naknade i ikakvih beneficija, pre svega u budućoj reformi Zavoda za udžbenike i sličnih javnih preduzeća iz domena izdavaštva, nauke, prosvete, a s obzirom na iskustvo direktora Službenog glasnika. Dakle, isključivo u oblastima u kojima imam znanje i iskustvo koje je vrlo ograničeno’, navodi Trivan, dodajući da će to raditi u meri u kojoj može da pomogne, imajući u vidu njeno primarno zaposlenje kao ‘izraz volje da se javna preduzeća poput Službenog glasnika, Zavoda za udžbenike, Prosvetnog pregleda i sličnih, koja su skrajnuta u odnosu na neka važnija, učine profitabilnim“. (Nova.rs, 31. 1. 2022. godine)

Izjavila je da joj je u junu 2022. istekao mandat predsednice Upravnog odbora Filmskog centra Srbije i da od tada ne obavlja tu funkciju. 

Naslovna fotografija: Fonet, Službeni glasnik