Pronaći ćemo ubice novinara

Kurir, 26. 1. 2012. godine
“Ako SNS formira novu Vladu, otvoriće i niz afera i pročešljati štetne privatizacije iz prethodnih godina. Neće biti osvete, ali insistiraćemo na odgovornosti onih koji su počinili krivična dela u pojedinim privatizacijama. Reč je o tridesetak slučajeva, o čemu je iznosio podatke Savet za borbu protiv korupcije… Naći ćemo ubice Ranka Panića, ali i Milana Pantića i Slavka Ćuruvije.“
Pred paralmentarne izbore 2012. godine, Aleksandar Vučić, sada mandatar za sastav treće vlade u poslednje četiri godine, obećao je da će slučajevi ubistava novinara Milana Pantića i Slavka Ćuruvije biti rešeni. Vučić je obećao i da će biti pronađeni odgovorni za smrt Ranka Panića, koji je stradao na mitingu Srpske radikalne stranke protiv hapšenja bivšeg predsednika Republike Srpke Radovana Karadžića u leto 2008. godine u Beogradu.
*
Predsednik Vlade Srbije / Foto: FoNet

Međutim, više od četiri godine kasnije, nijedan od navedena tri slučaja nije rešen, zbog čega obećanje Aleksandra Vučića dobija ocenu “neispunjeno”.
Vlada je početkom 2013. godine formirala Komisiju za istraživanje ubistava novinara, a za predsednika je imenovan Veran Matić. U međuvremenu su načinjeni određeni pomaci, ali do sada nema nijedne pravosnažne presude za ubistvo novinara, a u nekim slučajevima nije se odmaklo dalje od istrage. 
Prošle godine je počelo suđenje za ubistvo urednika i novinara Slavka Ćuruvije, a optuženi su bivši načelnik Resora državne bezbednosti Radomir Marković, kao i trojica pripadnika DB-a, Ratko Romić, Milan Radonjić i Miroslav Kurak, koji je u bekstvu.
Prema optužnici, Marković, koji trenutno služi kaznu od 40 godina zatvora zbog ubistva nekadašnjeg predsednika Srbije Ivana Stambolića, tereti se za podstrekivanje na zločin, druga trojica optuženih da su učestvovali u organizaciji i izvršenju ubistva, dok je ubistvo naredilo NN lice.
Inače, Ćuruvija je ubijen u Beogradu, ispred ulaza u zgradu, za vreme bombardovanja 1999. godine. U njega je ispaljeno više od 10 hitaca.
U optužnici stoji da je ubijen “zbog njegovog javnog istupanja u zemlji i inostranstvu i kritike nosilaca političke vlasti, mogućnosti da utiče na javno mnjenje i delovanje opozicionih društvenih snaga i političkih subjekata, radi očuvanja postojećih struktura vlasti“.

U slučaju Milana Pantića, novinara Večernjih novosti iz Jagodine, koji je ubijen 2001. godine još nema ni optužnice.
Pantić je, takođe, ubijen ispred zgrade u kojoj je živeo, a neposredno pre ubistva pisao je o malverzacijama u Jagodinskoj pivari i cementari u Popovcu. 

Predsednik Komisije za istraživanje ubistava novinara Veran Matić nedavno je izjavio, na 15. godišnjicu ubistva Pantića, da ima pomaka u istrazi, ali da i dalje nema saznanja ko je naredio ubistvo.

Blic, 11.6.2016.
“Komisija za istraživanje ubistava novinara došla je u poslednjih nekoliko meseci do više konkretnijih podataka u slučaju ubistva dopisnika Večernjih novosti Milana Pantića. To su prvi konkretni podaci, konkretniji od mnogih koje smo imali u proteklih 15 godina… Bliži smo egzekutorima u ovom trenutku nego nalogodavcima, ali nalogodavci će u nastavku istrage biti mnogo prepoznatljiviji, ako se utvrdi da su to zaista ljudi kojima smo na tragu“, rekao je Matić.

Komisija se bavila i ubistvom novinarke Dade Vujasinović, pošto se ni 22 godine kasnije ne zna kako je ona umrla. Holandski forenzički institut nedavno je završio veštačenje, ali uzrok smrti nije utvrđen, budući da je saopšteno da je smrt nastupila kao posledica ubistva, samoubistva ili nesrećnog slučaja, zbog čega je komisija zatražila da se istraga nastavi.

Početkom januara ove godine potvrđena je optužnica protiv pripadnika Žandarmerije Nikice Ristića za ubistvo Ranka Panića, koji je teško povređen na mitingu SRS 2008. godine, a kasnije preminuo od posledica povreda. Za sada je održano nekoliko ročišta, što znači da ni ovaj slučaj nije rasvetljen već osam godina, a četiri godine od kako je Vučić obećao da će njegove ubice biti pronađene. 

Na epilog u ovim slučajevima, kao i drugim slučajevima ubistava novinara, čekaćemo još neko vreme, budući da još nema ni prvostepenih presuda. Problem je što se i dalje u postupcima pred nadležnim organima govori samo o direktnim izvršiocima.

Slavka Ćuruviju je, prema optužnici, ubila Državna bezbednost, ali se ne zna ko je tačno DB-u to naredio. Zato je neophodno zvanično utvrditi i ko su nalogodavci koji stoje iza ovih svirepih ubistava.