Svi doktorati biće dostupni javnosti od marta 2015.

Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja o uspostavljanju digitalnih repozitorijuma. (Radio emisija FPN – Slušaonica 6, 31.10.2014. godine)
„Sve to lepo piše u Zakonu o visokom obrazovanju, koji je donet pre dva meseca. Tamo stoji da je rok za uspostavljanje repozitorijuma šest meseci.“
Ministar prosvete, nauke i tehnološkog razvoja Srđan Verbić izjavio je prošlog oktobra u radio emisiji studenata Fakulteta političkih nauka „Slušaonica 6“ da će svi univerziteti do marta 2015. godine morati da uspostave repozitorijume za doktorske disertacije kao mesto gde će se odbranjene teze trajno čuvati. U ovakvim bazama doktorati bi trebalo da budu lako dostupni za različite vrste analize, a rok od šest meseci za uspostavljanje repozitorijuma predviđen je izmenama Zakona o visokom obrazovanju, usvojenim u septembru 2014. godine.

Na pitanje Istinomera da li su svi univerziteti uspostavili repozitorijume, u Ministarstvu prosvete su slično kao u maju, kada samo se prvi put bavili ovom temom, odgovorili da nemaju evidenciju o tome.

“Ministarstvo nema saznanja da nisu svi univerziteti uspostavili repozitorijume, a Ministarstvo će kroz informacioni sistem prikupiti repozitorijume sa web lokacija gde postoje.”

Zbog toga je Istinomer ponovo proveravao koliko je univerziteta ispunilo tu zakonsku obavezu. Za razliku od maja kada je repozitorijum imalo samo šest univerziteta, sada repozitorijume ima njih 12 od ukupno 18 (pet državnih i sedam privatnih).

U maju su repozitorijume imala četiri državna univerziteta: u Beogradu, Novom Sadu, Kragujevcu i Nišu. Njima se u međuvremenu pridružio i Univerzitet u Prištini[videti infografik]

Loading...

Loading…

Među tri državna univerziteta, koji još nemaju repozitorijume, jeste i Univerzitet u Novom Pazaru, na kome nije odbranjena nijedna doktorska disertacija od kako je usvojen Zakon o visokom obrazovanju. Univerziteti, inače, nisu u obavezi da u repozitorijum stavljaju doktorate odbranjene pre septembra 2014.
Na preostala dva državna univerziteta – Univerzitetu umetnosti i Univerzitetu odbrane – kažu da rade na tome.
Generalna sekretarka Univerziteta umetnosti Olga Stanković rekla je da repozitorijum nije uspostavljen, jer nisu imali potrebna sredstva. „Ministarstvo je donelo zakon, a nije obezbedilo sredstva. Sada smo sredstva dobili iz projekta EU“, kaže Stanković i dodaje da su nedavno nabavili softver vredan 10,000 evra.
Od deset privatnih univerziteta u Srbiji, repozitorijum ima njih sedam. U maju su, inače, repozitorijum imali samo Univerzitet Singidunum i Univerzitet Union. [videti infografik]

Loading...

Loading…

Na privatnom Univerzitetu u Novom Pazaru nije odbranjen nijedan doktorat pošto je na snagu stupio Zakon o visokom obrazovanju, tako da repozitorijume nemaju još samo Univerzitet Džon Nezbit (Megatrend) i Univerzitet Union Nikola Tesla.

Referent za izradu diploma na univerzitetu Union Nikola Tesla Nenad Milošev kaže da je izrada repozitorijuma „u procesu“. „Pričao sam sa programerom i rekao mi je da će to biti dostupno za nekoliko dana“, kaže Milošev.

Fakulteti su, inače, u obavezi da teze stave na uvid javnosti pre odbrane, ali to ne može biti zamena za uspostavljanje repozitorijuma na univerzitetima, gde će se trajno čuvati odbranjeni doktorati.

Tako Zakon o visokom obrazovanju u članu 107 predviđa kaznu od 100.000 do 2.000.000 dinara za nepoštovanje odredbi ovog zakona. U ministarstvu nismo dobili odgovor na pitanje da li je neki od univerziteta kažnjen, iako je u prethodnom odgovoru Istinomeru, u maju ove godine, ministarstvo najavilo da će obavljati inspekcijske kontrole kako bi proverili da li i u kojoj meri fakulteti ispunjavaju svoju zakonsku obavezu.

Prema istom zakonu, samo Ministarstvo prosvete bilo je u obavezi da uspostavi centralni repozitorijum, a univerziteti da dostave kopije disertacija u roku od tri meseca nakon odbrane. Ministarstvo je sa zakašnjenjem uspostavilo Nacionalni repozitorijum disertacija u Srbiji.

“Razlog za kašnjenje uspostavljanja repozitorijuma je zbog procedure nabavke softvera i hardvera preko evropske donacije kroz Tempus iz projekta RODOS na koju se Ministarstvo odlučilo, kako repozitorijum ne bi dodatno opterećivao budžet Republike Srbije.”

Uvidom u repozitorijum, međutim, može se konstatovati da je uglavnom reč o „starim“ disertacijama, odnosno doktoratima koji su odbranjeni pre nego što je zakon stupio na snagu. Objavljivanje tih teza svakako jeste u interesu javnosti, iako to zakon ne definiše, ali to ukazuje da se odredbe važećeg zakona još ne poštuju.

Osim kazne za univerzitete koji ne uspostave repozitorijum, zakonom je predviđena kazna i za one koji ne dostave kopiju odbranjenih disertacija u centralni repozitorijum.

Međutim, očito je da Ministarstvo nije moglo da kažnjava univerzitete po tom osnovu, budući da su i sami kasnili sa uspostavljanjem repozitorijuma.

Inače, ideja o objavljivanju doktorskih disertacija javila se pošto je u pitanje dovedena verodostojnost doktorata pojedinih javnih funkcionera, o čemu je Istinomer takođe pisao.

Rok za uspostavljanje repozitorijuma istekao je pre više od osam meseci. Međutim, od maja se udvostručio broj univerziteta koji su ispunili tu obavezu, a tome treba dodati i činjenicu da dva univerziteta nisu ni imala nove disertacije. To u zbiru daje 14 od 18 državnih i privatnih univerziteta. Stoga, obećanje ministra prosvete ocenjujemo kao skoro ispunjeno.

Arhiva