Ministarstvo finansija: Građani ne bi razumeli budžet u Excelu

Dobro je da država objavljuje budžet Srbije u celosti, pa makar i u formatu koji zahteva dodatni "ručni rad" na podacima. Međutim, time se otvara ogroman prostor za greške. Paradoksalno, ministarstvo ne želi da objavi budžet u nekom drugom, kvalitetnijem formatu, koji kompjuter brzo i lako pročita, da bi se navodno, takođe, izbegle greške.
Građani Srbije ne bi pravilno razumeli i analizirali podatke iz republičkog budžeta da je objavljen u formatu koji dozvoljava jednostavno i slikovito poređenje brojeva, sledi iz mišljenja Ministarstva finansija. To je bio jedan od glavnih argumenata ministarstva kada je pre nekoliko dana odbacilo predlog da se budžet ubuduće objavljuje u otvorenom formatu, koji kompjuter može sam da pročita. 
Sada se budžeti objavljuju u PDF-u. To znači da, ukoliko želite da uporedite na primer izdvajanja za kulturu u poslednje tri godine, morate da otvorite tri ogromna dokumenta, da pronađete te stavke, koje se ne nalaze uvek na istom mestu. Zatim morate da kopirate pojedinačne brojeve. U slučaju da hoćete da analizirate čitave budžete, samo za kopiranje i proveru podataka bilo bi potrebno najmanje nekoliko dana. 
Vlada Srbije usvojila je 17. novembra Akcioni plan za sprovođenje inicijative Partnerstvo za otvorenu upravu u Republici Srbiji za 2016. i 2017. godinu. Inače, Partnerstvo za otvorenu upravu je međunarodna inicijativa čija je svrha veći angažman vlada, pa i Vlade Srbije kao potpisnice, u povećanju transparentnosti, odgovornosti i integriteta javne vlasti.
Akcioni plan je prvobitno predviđao objavljivanje budžeta i izveštaja o izvršenju budžeta, u tzv. otvorenom formatu, koji dozvoljava brzo i jednostavno korišćenje podataka, njihovo poređenje i ponovno korišćenje.
*

Obrazloženje Ministarstva finansija / PrintScreen

Vlada je, na predlog Ministarstva finansija, iz Akcionog plana izbacila i obavezu uvođenja onlajn aplikacije, čijom primenom bi javnosti bili dostupni podaci o tome kako svi budžetski korisnici troše novac.
Ovakvim odlukama ministarstvo finansija, koje bi trebalo da bude primer drugim državnim organima, dovodi u pitanje posvećenost Vlade Srbije vrednostima Partnerstva za otvorenu upravu – kao što su budžetska transparentnost i uključenost organizacija civilnog društva i građana u rad javne uprave. Podvlačimo da nijedna lokalna samouprava takođe ne objavljuje budžet u dovoljno kvalitetnom formatu.
U Mišljenju Ministarstva finansija navodi se da budžet Srbije objavljuju i dostavljaju skupštini u PDF formatu, jer se tako „izbegava mogućnost ugrožavanja ispravnosti podataka“. To u suštini znači da se plaše da će neko menjati originalne podatke. Rešenje je jednostavno – zemlje koje objavljuju budžet u Excelu imaju pravilo da je samo verzija na sajtu nadležnog ministarstva – zvanična i važeća. 
Drugi argument koje navode u ministarstvu, takođe, ne stoji. Naime, ministarstvo tvrdi da bi objavljivanje podataka u čitljivom formatu dovelo „do pogrešnih zaključaka i analiza zbog nedovoljnog poznavanja oblasti javnih finansija i procesa pripreme budžeta“. Kao da znanje o budžetu zavisi od formata u kojem se budžet objavljuje. 
Osim toga, objavljivanjem budžeta u otvorenom formatu Srbija bi se priključila ozbiljnim državama poput Nemačke, Norveške i Francuske, koje to već čine nekoliko godina. I gle čuda, ne sekiraju se da bi neko mogao pogrešno da ukrsiti podatke o rashodima i prihodima države, ili kako će ih tumačiti. 
Podsećamo da je i premijer Aleksandar Vučić više puta vrlo pohvalno govorio o uzletu estonske privrede, a poznato je da je tome značajno doprinelo i otvaranje novih radnih mesta i servisa koji su zasnovani na elektronskoj upravi i otvorenim podacima. Ako se već Estonija uzima kao pozitivan primer i uzor, nije jasno otkuda nerazumevanje ministarstva finansija povodom zahteva da budžet bude dostupan u otvorenom formatu. 

Ako bi Ministarstvo objavljivalo budžet u Excel ili CSV formatu, onda zapravo ne bi bilo prostora za grešku u radu kompanija, novinara, organizacija, institucija, pa i samih građana koji žele na različite načine da koriste i porede budžete. Na primer, neke poznate redakcije poput britanskog Gardijana, na slikovit način predstavljaju ko koliko novca u državi dobija, upravo na osnovu bužeta u otvorenom formatu. 
*
Kako Gardian objašnjava budžet / PrintScreen

Sličnu ilustraciju srpskog budžeta napravio je i profesor finansija Raša Karapandža, nakon što je uložio ogromnan trud da budžet u PDF-u pretvori u kvalitetniji format. Ni u ovom, kao ni u slučaju Gardijana, ne može se reći da su podaci pogrešno analizirani. Čak, naprotiv, vrlo jednostavno i slikovito je prikazano gde ide novac poreskih obveznika. 

*
Vizelni prikaz republičkog budžeta / Foto: Printscreen
Osim veće transparentnosti vlasti i boljeg informisanja građana, koristi od otvorenih podataka jesu višestruke. U studiji “Kreiranje vrednosti kroz otvorene podatke” koja je rađena prošle godine za potrebe Evropske komisije, utvrđeno je da su indirektne ekonomske koristi (nova dobra i usluge) od korišćenja otvorenih podataka: nova radna mesta, ušteda vremena za građane koji koriste aplikacije, rast ekonomije zasnovane na znanju i rast efikasnosti u javnom sektoru. Procenjuje se da je samo u 2016. u EU28 otvoreno 75.000 radnih mesta direktno povezanih sa otvorenim podacima.