Pošto apsolutna većina u Beloj Palanci?

Uz masovna preletanja i korišćenje rupa u zakonu čini se da zaista nije nemoguće imati “apsolutnu većinu” na ponovljenim izborima u Beloj Palanci, kao što je najavio premijer Vučić.

Gotovo pet meseci pošto su širom Srbije održani lokalni izbori, građani Bele Palanke u nedelju 18. septembra ponovo izlaze na birališta. Belu Palanku je zbog toga posetio i prvi čovek naprednjaka Aleksandar Vučić, koji je obećao sigurnu pobedu.

Sajt Srpske napredne stranke, 13.9.2016. godine
“Mi hoćеmo da učеstvujеmo na svakim izborima i pobеđivaćеmo ih na svakim izborima. Mi sе nе zadovoljavamo sa pеt, 10 ili 20 posto. Radimo kako trеba i sigurni smo da ćеmo osvojiti apsolutnu vеćinu u Bеloj Palanci”, rekao je Vučić na predizbornom mitingu u Beloj Palanci i nastavio da nabraja ekonomske uspehe Vlade.

*
Aleksandar Vučić na mitingu u Beloj Palanci, 13. septembra 2016.  / Foto: www.sns.rs

Vučić je ubeđen da će u Beloj Palanci osvojiti „apsolutnu većinu“. I to je legitimna želja. Ali, ono što može predstavljati problem jeste činjenica da su u Privremenom organu samo predstavnici SNS, baš kao što imaju imaju i ubedljivu, a zakonom nedozvoljenu većinu i u Opštinskoj izbornoj komisiji Bele Palanke, zbog čega opozicija bojkotuje izbore.
 
Pravni tim Istinomera analizirao je presude Upravnog suda, gde su se birači žalili na sastav Opštinske izborne komisije, budući da SNS sada ima većinu u tom telu, zbog preletanja predstavnika drugih stranaka – SDS i JS.
 
Analiza je pokazala da birači nemaju pravo žalbe na sastav izborne komisije, kao i da je žalbu bilo moguće podneti samo u roku od jednog dana od njenog formiranja.
 
Jednostavno rečeno, a komplikovano da se razume – mogli ste da se žalite u martu zbog nečega što se dogodilo u julu!  
 
No, da krenemo redom. Opštinska izborna komisija oformljena je u martu ove godine, pred lokalne izbore i tada je njen stalni sastav oslikavao odnos snaga u lokalnom parlamentu, kako je i predviđeno Zakonom o lokalnim izborima.
 
Međutim, iako komisija nije ponovo birana, njen sastav je promenjen, jer su pojedini članovi promenili stranku. To je za Istinomer potvrdio predsednik Opštinskog odbora socijalista Rade Mitrović. Pored SNS još samo SPS ima predstavnike u ovoj komisiji.
 
Prema njegovim rečima, originalno su u komisiji bila tri člana SPS, pet iz SDS, uključujući i predsednika komisije, naprednjaci su imali dva predstavnika, a Jedinstvena Srbija jednog člana.

“Sastav nije menjan personalno, kompletan SDS prešao je u SNS, kao i JS”, rekao je Mitrović za Istinomer.

Prema toj računici, SNS sada ima osam od ukupno 11 članova u stalnom sastavu OIK, suprotno Zakonu o lokalnim izborima.

 
Naime, u članu 13 Zakona stoji da “nijedna politička stranka ili stranačka koalicija ne može imati više od polovine članova u stalnom sastavu organa za sprovođenje izbora”.
 
Istim članom je predviđeno da pored imena svakog od članova komisije, “mora biti navedena njegova politička pripadnost ili naziv stranke, odnosno stranačke koalicije na čiji predlog je imenovan.”
 
Predsednik Privremenog organa Goran Miljković i predsednik Opštinske izborne komisije, međutim, uporno ponavljaju kako je komisija formirana skupštinskom odlukom u martu i nije menjana, što bi trebalo da znači da je i sada sve u redu.

“Ko može da garantuje za nekog kojoj političkoj partiji pripada. Ja ne znam ko je u izbornoj komisiji, da li su članovi stranke, možda nisu, možda jesu”, kaže Miljković za Istinomer.

Ni sam predsednik Opštinske izborne komisije Bela Palanka Zoran Đurić nije upućen u sastav komisije. Pitali smo ga koje stranke su imale predstavnike u komisiji u martu, a koje danas, i u kom broju. Odgovorio nam je da “to rade službe skupštine, ne bih da se upuštam u to”.

 
Na naše insistiranje da je nemoguće da kao predsednik komisije ne zna ko su njeni članovi i iz koje su stranke, Đukić je odgovorio da mora da proveri, kako ne bi pogrešio, ali više nije odgovarao na naše pozive.
 
Dakle, narodski rečeno predsednik komisije i predsednik Privremenog organa kao pijan plota se drže odluke iz marta, koja jeste doneta po zakonu, ali žmure pred činjenicom da se situacija u međuvremenu promenila i da se ovakvim sastavom komisije krši drugi zakon.
 
Inače, Đukić je u junu podneo ostavku, što je tada i potvrdio u izjavi za Istinomer, ali i danas obavlja funkciju predsednika OIK.
 
Građani su se na sastav Opštinske izborne komisije žalili i Upravnom sudu, ali bez rezultata.
 
Analizom presuda Upravnog suda Pravni tim Istinomera ustanovio je da je ovaj sud stao na stanovište da birači ne mogu da se žale na sastav izborne komisije, jer to nije predviđeno zakonom.

“Ovakvim tumačenjem Upravnog suda se, zapravo, građanima uskraćuje mogućnost žalbe na sastav izborne komisije kao jedinog organa ovlašćenog za sprovođenje lokalnih izbora”, ocenjuje Pravni tim Istinomera.

Jedini način da se to ispravi, bila bi promena zakona. Još jedan od argumenata za odbacivanje žalbe na sastav izborne komisije jeste to da je žalba moguća u roku od 24 sata od formiranja komisije.

 
Pravni tim Istinomera ocenjuje da je u ovakvim slučajevima moguća primena vanrednog pravnog leka. 

“Zakonitost sastava izborne komisije ocenjuje se samo u trenutku formiranja iste, a da u našem pravnom sistemu ne postoji mogućnost reakcije – upotrebe vanrednog pravnog leka u slučajevima kada se tokom rada izborne komisije desi narušavanje proporcionalnog odnosa članova izborne komisije (npr. svi pređu u jednu stranku). U ovom slučaju je moguće rešiti ovakve situacije primenom vanrednih pravnih lekova, pod restriktivnim uslovima, koji se (za sada u izbornim predmetima) ne primenjuju. “

Tako imamo jedan paradoks – građani nisu u mogućnosti da se žale, a i da jesu, to su mogli da učine u martu, pod pretpostavkom da znaju šta će se dogoditi nekoliko meseci kasnije?!

Podsećamo, izbori u Beloj Palanci prvo su poništeni bez dokaza o nepravilnostima, a zatim nisu održani, o čemu je Istinomer već pisao, a vlada je u julu izabrala Privremeni organ. 
 
Opozicija se odmah pobunila što su svi članovi ovog tela istovremeno i članovi SNS. Ni tu nema ništa sporno, barem formalno gledano, jer zakon vladi daje pravo da formira Privremeni organ, “vodeći računa” o političkom sastavu raspuštene skupštine.
 
Vlada donosi posebno rešenje o imenovanju predsednika i članova privremenog organa, vodeći računa o političkom i nacionalnom sastavu raspuštene skupštine jedinice lokalne samouprave. (Član 86 Zakona o lokalnoj samoupravi)
 
Na čelu Privremenog organa našao se bivši predsednik opštine i nekadašnji prvi čovek SDS u Palanci, koji je odmah posle izbora zajedno sa čitavim odborom stranke preleteo u SNS, o čemu je Istinomer, takođe, pisao
 
Miljkoviću to nije prvi “prelet” – početkom 2014. napustio je Demokratsku stranku, takođe sa celim odborom u Beloj Palanci, kako bi podržao Borisa Tadića. Čovek koji olako promeni stranku kako bi osigurao mesto u vlasti, jer je sada prvi na listi naprednjaka, za primedbe na sastav izborne komisije kažu da su “politička igra opozicije, zbog nemogućnosti da se skupe potpisi”.
 
Inače, na prethodnim izborima 24. aprila učestvovalo je osam lista, a 18. septembra građani Bele Palanke biraće između njih šest. Izbor je manji i drugačiji, jer nekoliko opozicionih stranaka, uključujući SDS, LDP, DS i Dosta je bilo, sada bojkotuju izbore, dok su se pojavile neke nove grupe građana poput – Pobeda, dosta je bilo.