Kampanja 2016: Mnogo o ekonomiji, ništa o ljudskim pravima i bezbednosti

Nova radna mesta, privlačenje stranih investicija i povećanje plata i penzija, bile su teme su o kojima se u predizbornoj kampanji 2016. godine najviše govorilo. Za razliku od ekonomije, pitanja iz oblasti ljudskih prava i bezbednosti, bile su van fokusa političkih partija, saglasni su učesnici panel diskusije koju je organizovao Istinomer.
Novinarka Istinomera Ivana Pavlović kaže da većina stranaka u kampanji nije ponudila jasan ekonomski program, što je pokazatelj odnosa koji partije imaju prema svojim biračima. 
„Srpska napredna stranka je jedna od retkih koja je na papiru ponudila zaokružen program sa jasnim akcionim planom. Zanimljivo je da je ta stranka program objavila samo 10 dana pre kraja kampanje“, poručuje Ivana Pavlović.
Suštinu predstavljenog programa najveće partije „Srbija 2020“ moguće je svesti na dve stvari: pozivanje na prošle uspehe i najavu privlačenja novih investicija. O povećanju plata i penzija Vučić je počeo da govori tek pred kraj kampanje.
„Predsednik SNS-a Aleksandar Vučić blago je promenio retoriku kada je reč o povećanju plata i penzija i počeo da govori o vraćanju onoga što je uzeto. Na taj način kao da se izvinjava delu biračkog tela kojima su primanja smanjena u prethodnom periodu“, kaže Ivana Pavlović.
Upravo „otete“ plate i penzije bila su okosnica ekonomskog programa opozicije. Demokratska stranka i koalicija DSS-Dveri su imale jasan program na papiru, dok su se obećanja SDS-a i SRS-a iz oblasti ekonomije mogla naći u njihovim predizbornim obraćanjima biračima.
Za razliku od ekonomije, ljudska prava nisu bila tema u ovoj predizbornoj kampanji kaže Goran Miletić iz nevladine organzacije „Civil right defenders“. Takvo stanje objašanjava činjenicom da jako mali broj građana, njih oko 3 odsto, smatra da je nasilje u Srbiji problem.
„Stranke smatraju da bi im izjašnjavanje o stanju ljudskih prava oduzelo glasove i zbog toga nisu reagovale ni u slučaju govora mržnje jednog tabloida usmerenog prema gej populaciji. Da nije predizborna kampanja, verujem da bi stranke građanske orijentacije mnogo oštrije reagovale“, smatra Miletić.
Dodaje da ćemo u budućem sazivu parlamenta verovatno imati stranke koje se protive konceptu poštovanja ljudskih prava, ali i stranke koje će se za ta prava boriti.
„Srpska napredna stranka se verovatno u tu diskusiju neće mešati“, zaključuje Miletić.
Slična situacija je bila i sa temama iz oblasti bezbednosti, konstatuje Svetlana Đurđević Lukić iz Centra za istraživanje javnih politika. Kaže da je desno orijentisana opozicija pokušavala da nametne neke od ovih tema, dok je levi centar jako retko govorio o pitanjima bezbednosti.
„Koalicija DSS i Dveri prednjačila je u naglašavanju pitanja u vezi sa vojnom neutralnošću i pridruživanju NATO-u. Oni su, pored SRS-a, jedini imali jasan plan“, smatra Svetlana Đurđević Lukićeva.
Za razliku od njih Srpska napredna stranka nema definisanu poziciju, jer je koalicija stranka koju je oko sebe okupila jako šarenolika.
„Tu imate SPO i Vuka Draškovića koji se ranije zalagao za priključenje Srbije NATO savezu, kao i Nenada Popovića koji je izraziti rusofil i koji se zalaže za savez sa Rusijom“, objašnjava Svetlana Đurđević Lukićeva.
Takođe, partije nisu bile zaniteresovane za teme kao što su bezbednost pojedinaca ili profesionalizacija sektora bezbendosti.