Regulatorno telo za elektronske medije

Naslednik Republičke radiodifuzne agencije (RRA) – Regulatorno telo za elektronske medije (REM) uspostavljeno je 2014. godine i sprovodi medijske zakone u sferi elektronskih medija sa ciljem unapređenja kvaliteta i raznovrsnosti usluga, zaštite i razvoja slobode mišljenja i izražavanja. Organi REM-a su Savet i predsednik Saveta. Akt kojim se određuje okvir nadležnosti i način funkcionisanja REM-a jeste Statut, koji je u skladu sa Zakonom o elektronskim medijima.

*
Foto: Istinomer/Zoran Drekalović

Poslednjih godina na račun REM-a pristižu brojne kritike da ne radi u interesu javnosti i po slovu zakona, već u interesu jedne partije ili jednog čoveka. REM ima običaj da ovakve optužbe, ali i pitanja novinara o radu ocenjuje kao narušavanje nezavisnosti u vršenju posla.
Nakon parlamentarnih izbora 2016. REM nije objavio izveštaj o izbornoj kampanji, te je, po nalogu Poverenika za informacije od javnog značaja, saopštio da nije u mogućnosti da NUNS-u dostavi izveštaj o nadzoru nad radom emitera tokom predizborne kampanje za parlamentarne izbore, jer traženi izveštaj ne postoji. Međutim, ovaj neobljavljeni izveštaj, očigledno postoji, budući da je bio osnov za ekspresno odbijanje više prigovora političkih stranka tokom same kampanje. 
Sledeće 2017. godine, uoči kampanje za predsedničke izbore, REM je odlučio da ne radi monitoring medija. REM je otišao i korak dalje, zaključuvši da ne mora da odlučuje o žalbama građana, koji su se žalili na nesrazmernu zastupljenost predsedničkog kandidata Aleksandra Vučića. REM je ustanovio novu praksu “posredovanja” – da ne odlučuje po pritužbi građana, već da samo traži izjašnjavanje “optuženog” emitera, koji će naravno reći da nije kriv, a da zatim o tome samo obavesti onoga ko se žalio
Zbog ove i drugih neregularnosti, učesnici protesta koji su usledili nakon predsedničkih izbora 2. aprila, između ostalog, zatražili su i hitnu smenu članova REM-a.
Slična situacija dočekala je i beogradske izbore 2018, te je, suprotno Pravilniku, u samom finišu kampanje, jedan od učesnika kviza “Ja volim Srbiju” na TV Prva bio Siniša Mali, kandidat za odbornika u Skupštini Beograda.
Članica Saveta Olivera Zekić došla je u žižu javnosti nakon što je optužila RTS da je u emisiji “Upitnik” u samom finišu kampanje u Beogradu “za dva decibela” utišao gradskog menadžera i kandidata za odbornika na listi SNS Gorana Vesića. Optužbe su stigle dan uoči izbora, u sred predizborne tišine. RTS je pristao na igru, pa je uradio prvo internu analizu, a zatim angaživao i stručnjake kako bi dokazali da ton nije smanjivan